Kako su SAD zaostale u globalnoj trci električnih automobila
Iako su prodajni rekordi posljednjih mjeseci davali utisak da električna vozila konačno osvajaju američko tržište, eksperti upozoravaju da bi ukidanje državnih subvencija i rast cijena mogli naglo zakočiti taj zamah – i dovesti do ozbiljnog preispitivanja budućnosti “zelene mobilnosti” u SAD-u.
Prodaja električnih automobila u Sjedinjenim Američkim Državama premašila je prošle godine 1,2 miliona vozila, što je više od pet puta u odnosu na 2019. Hibridi su zabilježili trostruki rast, a udio baterijskih vozila u ukupnoj prodaji dostigao je 10% u avgustu, prema podacima S&P Global Mobility – novi rekord za američko tržište.
Veliki proizvođači poput General Motorsa, Forda i Tesle pohvalili su se rekordnom prodajom električnih modela u posljednjem kvartalu, što je donijelo tračak optimizma u industriji pogođenoj visokim kamatnim stopama i neizvjesnostima oko inflacije i tarifa.
No, analitičari upozoravaju da je “boom” vještački izazvan – kupci su žurili da iskoriste državne subvencije do 7.500 dolara koje su istekle krajem septembra. Bez tog podsticaja, očekuje se značajan pad potražnje.
“To će i dalje biti živa industrija, ali mnogo manja nego što smo očekivali”, rekao je direktor Forda Džim Farli.
“Očekujem da će potražnja za električnim vozilima drastično pasti”, dodao je finansijski direktor GM-a Pol Džejkobson.
Amerika i dalje zaostaje za Evropom i Kinom
Uprkos rastu, SAD – drugo najveće automobilsko tržište na svijetu – i dalje ozbiljno zaostaju za Evropom i Kinom kada je riječ o prodaji električnih vozila. U Ujedinjenom Kraljevstvu električni i hibridni automobili činili su skoro 30% ukupne prodaje prošle godine, dok su u Evropi zauzeli jednu petinu tržišta.
U Kini, svjetskom lideru, električna vozila su prošle godine činila gotovo polovinu svih prodatih automobila, a očekuje se da ove godine postanu dominantna većina.
Norveška i Nepal idu još dalje – u tim zemljama električni automobili su već preuzeli tržište gotovo u potpunosti.
Političke razlike oblikuju tržište
Razlike u državnoj politici ključni su razlog američkog zaostajanja.
Dok su Evropa i Kina godinama stimulisale potrošače i proizvođače kroz subvencije i stroge propise, SAD je imala slabiju institucionalnu podršku.
Bivši američki predsjednik Džo Bajden želio je da električna vozila do 2030. čine polovinu ukupne prodaje u zemlji.
Njegova administracija uložila je milijarde u punionice, državne flote, kredite i grantove, i proširila pomenuti poreski kredit od 7.500 dolara.
S druge strane, aktuelni predsjednik Donald Tramp, koji je klimatske promjene nazvao “prevarom”, ukinuo je većinu tih mjera.
“Nećemo vas tjerati da pravite automobile koje niko ne želi”, rekao je Tramp ovog ljeta potpisujući zakon koji blokira plan Kalifornije da do 2035. zabrani prodaju automobila s motorima na benzin.
Skupi modeli, ograničen izbor
Cijene električnih automobila u SAD-u su pale, ali su i dalje visoke: prosječna cijena električnog vozila u avgustu iznosila je 57.000 dolara, oko 16% više od prosjeka za sva vozila.
Najjeftiniji model, Nissan Leaf, košta oko 30.000 dolara, dok se u Evropi mogu naći modeli ispod 20.000 funti.
Dodatni problem predstavljaju visoke carine na kineske automobile, što je spriječilo ulazak jeftinijih modela kompanija poput BYD-a na američko tržište – što podržavaju i Biden i Tramp.
Proizvođači u defanzivi
Nakon isteka subvencija i uvođenja novih tarifa, proizvođači pokušavaju da prilagode cijene.
Hyundai je najavio da će sniziti cijene svoje električne linije Ioniq kako bi zadržao kupce, dok je Tesla najavila povećanje cijena mjesečnih lizing rata.
“Sljedeća godina biće teška”, upozorava Stefani Brinli iz S&P Global Mobility.
Njena firma predviđa da će ukupna prodaja automobila u SAD-u pasti za oko 2% u 2026.
Istraživači procjenjuju da bi Trampove promjene politike mogle dodatno smanjiti investicije u razvoj električnih vozila.
“Subvencije su bile način da se izjednače uslovi na tržištu. Sada kada su ukinute, SAD mora mnogo da nadoknadi,” kaže Ketrin Jasko iz American Security Project-a.
