Kako finansirati zelenu budućnost: EU, banke i investitori poručuju – novca ima, ali nedostaju projekti

Crna Gora ulazi u novu fazu ekonomske transformacije – onu u kojoj novac više nije glavni problem, već sposobnost da se pripreme projekti koji zaslužuju finansiranje. Evropske institucije, domaće banke i investitori saglasni su: kapital postoji, ali ključni izazov ostaje stvaranje instrumenata i kapaciteta koji će ga usmjeriti u pravu, zelenu ekonomiju.

U okviru Međunarodne investicione konferencije EU – Crna Gora, juče je održan panel „Finansiranje zelene ekonomije i regionalne inkluzivnosti“, posvećen ključnom pitanju: kako mobilisati javni i privatni kapital, inovativne EU instrumente i modele mješovitog finansiranja kako bi se ubrzala tranzicija Crne Gore ka zelenoj, niskougljeničnoj i konkurentnoj ekonomiji.

Panel je otvorio ministar za regionalni razvoj i saradnju Ernad Suljević, uz poruku da je finansiranje „kičma“ zelene tranzicije i da Crna Gora mora snažnije koristiti evropske mehanizme i privatni kapital za projekte u obnovljivim izvorima energije, cirkularnoj ekonomiji, održivoj poljoprivredi i zelenoj infrastrukturi.

Predsjednik Upravnog odbora Investiciono-razvojne banke Crne Gore (IRB) i predsjednik Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ Nikola Tripković naglasio je da je IRB spremna da bude operativna poluga tranzicije crnogorske privrede.

„Od 1. januara 2025. poslujemo kao razvojna banka, a od 2010. do danas investirali smo preko 2 milijarde eura u domaću privredu“, kazao je Tripković.

U sektor poljoprivrede do sada je usmjereno oko 360 miliona eura, kroz 1.300 ugovora, kao i više od 50 miliona eura EU grantova kroz preko 900 projekata realizovanih u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i partnerima iz EU.

Tripković je istakao da je konkurentnost prehrambenog lanca i dalje niska, te da su potrebni standardizacija, objedinjavanje kapaciteta i povećanje obima proizvodnje, kako bi se zamijenio dio uvoza i omogućio izlazak na izvozna tržišta.

Kao značajan izazov naveo je i mogući ekonomski jaz u sjevernom dijelu zemlje usljed planiranog gašenja termoelektrane, za šta IRB već priprema ciljane programe zapošljavanja i investicija.

Pored energetike, IRB vidi velike razvojne prilike u upravljanju otpadom i prečišćavanju voda, u partnerstvu sa opštinama i lokalnim samoupravama, što je posebno važno u kontekstu zelene tranzicije i evropskih integracija Crne Gore.

Nikola Perišić, član Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke A.D. Podgorica (CKB) i predstavnik Savjeta stranih investitora Crne Gore (MFIC), podsjetio je na značajnu ulogu stranih investitora u crnogorskoj ekonomiji, ističući da MFIC okuplja oko 40 kompanija koje zajedno učestvuju sa 23% u BDP-u zemlje, zapošljavaju oko 6.000 ljudi i godišnje plate 72 miliona eura poreza, prema podacima iz Bijele knjige 2024.

Ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori za prošlu godinu iznosila je 6,5, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodni period i signal stabilizacije nakon faze stagnacije.

Strane direktne investicije (SDI) u 2024. godini porasle su za 23% u odnosu na 2023. i nalaze se 40% iznad nivoa iz 2022. godine. Ipak, Perišić je ukazao na promjenu strukture ulaganja: dok je 2021. godine 32% SDI bilo usmjereno u realnu ekonomiju i bankarski sektor, danas je taj udio smanjen na svega 12,8%.

„Dobro je što imamo investicije u nekretnine, ali nam treba više ulaganja koja donose nove tehnologije, znanje i konkurentnost — posebno u oblasti energetske tranzicije, digitalne ekonomije i transportne infrastrukture“, poručio je Perišić.

Tri ključne preporuke investitora koje je istakao su:

• Stabilna i predvidiva regulativa – investicioni projekti zahtijevaju dugoročni pravni okvir bez čestih izmjena,
• Efikasna administracija i razvoj e-uprave – smanjenje birokratskih barijera i ujednačeni, brzi odgovori institucija,
• Konkurentno tržište rada i suzbijanje sive ekonomije – nedostatak kvalifikovane radne snage, naročito u ICT, finansijskom i energetskom sektoru, zahtijeva bolju saradnju obrazovnog sistema, države i privrede.

Kao najveća banka u zemlji, sa aktivom od 2,2 milijarde eura, CKB banka učestvuje u većini velikih razvojnih projekata u Crnoj Gori, uključujući turizam, nekretnine, saobraćaj i logistiku.

Sorrell (EIB): Likvidnosti ima, ali nedostaju instrumenti i kvalitetni projekti — stižu novi EU alati za zelenu tranziciju

Direktor Regionalnog centra za Zapadni Balkan Evropske investicione banke (EIB), Damien Sorrell, poručio je da region ne oskudijeva u likvidnosti, već u finansijskim instrumentima koji omogućavaju raspodjelu rizika, kao i u kvalitetnim, pripremljenim projektima spremnim za finansiranje.

„Likvidnosti ima dovoljno. Ono što nedostaje su instrumenti koji omogućavaju da preuzmemo više rizika i rasteretimo banke putem garancija“, rekao je Sorrell, navodeći kao primjer Evropski investicioni fond — podružnicu EIB-a za garancije za MSP — koji je do sada otključao 885 miliona eura investicija u regionu.

Sorrell je najavio tri ključne regionalne inicijative koje su već dostupne u nekim zemljama, a uskoro će stići i u Crnu Goru:

• Green Checker — online alat koji omogućava malim i srednjim preduzećima da provjere usklađenost svojih investicija sa „zelenim“ kriterijumima i pristupe zelenim kreditnim linijama;
• Vodič za dekarbonizaciju — program prilagođen svakoj zemlji, koji pomaže kompanijama da planiraju tranziciju i razviju investicione ideje, posebno važan u kontekstu CBAM mehanizma EU;
• Program „Zelenija finansijska tržišta“ — pruža tehničku pomoć centralnim i komercijalnim bankama i MSP-ovima, kreditne linije i ciljane grantove za projekte koji inače ne bi imali pristup finansiranju.

„Ne finansiramo više male solarne projekte na krovovima — taj voz je prošao. Fokus je na istinski inovativnim projektima koji mogu donijeti stvarne promjene“, naglasio je Sorrell.

On je najavio i novu Innovation & Green Transformation Facility platformu, koja će biti lansirana do kraja godine i raspolagaće sa 187 miliona eura kroz kombinaciju grantova, zajmova i tehničke pomoći, s fokusom na inovacije i poljoprivredu.

Kouneva (Evropska komisija): Crna Gora treba da razvije kapacitete za korišćenje EU finansijskih instrumenata – „Ako vi ne koristite, koristiće drugi“

Predstavnica Evropske komisije Magdalena Kouneva (DG ENEST) poručila je na panelu o finansiranju zelene ekonomije da je Evropska unija prešla sa tradicionalnog oslanjanja isključivo na grantove na korišćenje sofisticiranih finansijskih instrumenata koji omogućavaju multiplikaciju svakog uloženog eura. Riječ je o modelima blended finance (kombinovanje EU grantova i zajmova međunarodnih finansijskih institucija) i EU budžetskim garancijama – kroz InvestEU unutar EU i slične programe izvan EU.

„Nakon 2027. godine, ovi instrumenti ostaju dostupni, uz novi Fond za konkurentnost. Crna Gora treba već sada da razvije kapacitete za njihovo korišćenje, jer — ako vi ne koristite, koristiće drugi“, poručila je Kouneva.

EU garancije se sprovode preko partnerskih institucija poput Evropske investicione banke (EIB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), KfW-a, AFD-a, IFC-a, EFI-ja, kao i nacionalnih razvojnih institucija. Ovi instrumenti nude širok spektar rješenja: od direktnih kredita i „first-loss“ kapitala za fondove s uticajem, do instrumenata za mobilizaciju privatnog kapitala, uključujući programe za zelene male i srednje biznise i agro-lance vrijednosti.

Kouneva je naglasila da korišćenje ovih instrumenata zahtijeva sofisticirane finansijske strukture i nova partnerstva, ali istovremeno otvara velike mogućnosti za Crnu Goru u pogledu zelene ekonomije, prirodnog kapitala i tematskih zelenih obveznica.

Laković: Pljevlja su nulta tačka energetske tranzicije — plan 30 novih biznisa, solarni park i investicije u agro-sektor

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja, Nemanja Laković, poručio je da Pljevlja proizvode između 40 i 60 odsto električne energije Crne Gore i zapošljavaju 1.300 radnika u rudniku i dodatnih 250–300 u termoelektrani, uz oko 1.000 ljudi koji su indirektno vezani za ove pogone.

Kompanija je pokrenula detaljan plan pravedne tranzicije u skladu s EU preporukama, koji obuhvata osnivanje 30 novih biznisa. Među njima su građevinska firma sa 100 zaposlenih, proizvodnja asfalta i prva fabrika zaštitne opreme na sjeveru Crne Gore nakon tri decenije.

U planu je i izgradnja solarnog parka snage 60–80 MW, vrijednosti preko 50 miliona eura, kao i mini hidroelektrane od 2,2 MW na rijeci Ćehotini. Kompanija planira formiranje agro-biznis centra koji bi okupio proizvođače iz Pljevalja i šireg regiona, te razvoj pratećih logističkih i turističkih kapaciteta, uključujući retail centar i 21.000 m² stambenog prostora za radnike i tržište.

Laković je naglasio da se većina projekata finansira sopstvenim sredstvima, uz podršku Razvojne banke Crne Gore, UNDP-a, Evropske komisije i Svjetske banke. Posebne razvojne šanse vidi u drvnoj industriji, imajući u vidu da se preko 70% šumskog potencijala Crne Gore nalazi na području Pljevalja.

Prema nacionalnom klimatskom planu, gašenje termoelektrane u Pljevljima planirano je do 2041. godine, ali Laković smatra da bi raniji završetak tranzicije bio bolji i za lokalnu zajednicu i za državu.

„Moramo razumjeti koliko je ovaj sistem važan za Crnu Goru — ne samo za energetsku proizvodnju, već i za ekonomsku i fiskalnu stabilnost zemlje. Zato smo odlučni da tranziciju sprovedemo odgovorno i pravovremeno“, zaključio je Laković.

Leberle (NLB): Banke su mobilizatori kapitala — digitalizacija i predvidivost ključ za privlačenje investicija

Predsjednik Upravnog odbora NLB Banke i predsjednik Njemačko-crnogorskog biznis kluba, Martin Leberle, poručio je na panelu da banke danas imaju znatno širu ulogu od tradicionalnih kreditora — one su ključni posrednici između javnih ambicija i privatnog kapitala.

„Naša uloga je da strateške ciljeve — obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, održivi turizam i poljoprivredu — pretočimo u bankabilne projekte. To nije jednostavan zadatak, već zahtjevan i odgovoran posao“, kazao je Leberle.

NLB Banka već godinama u svoje kreditne politike integriše ESG i klimatske kriterijume, te nudi zelene kreditne linije za domaćinstva i mala i srednja preduzeća. Ipak, tržište u Crnoj Gori trenutno ne nudi dovoljno zrelih zelenih projekata, pa Leberle naglašava da „banke imaju više potencijala nego što tržište trenutno traži“.