Depresija u njemačkim automobilskim gradovima
Njemačka automobilska industrija prolazi kroz najteži period u posljednjoj deceniji, a posljedice ne osjećaju samo kompanije poput BMW-a, Mercedesa, Volkswagena i Audija – već i sami gradovi u kojima im je sjedište. Pad profita direktno se preliva na lokalne budžete koji su decenijama živjeli od obilnih poreznih prihoda, ocjenjuje Deutsche Welle (DW).
„Loše vijesti dolaze sa svih strana“
Gradovi poput Münchena (BMW), Stuttgarta (Mercedes, Porsche), Wolfsburga (Volkswagen) i Ingolstadta (Audi) još uvijek se nalaze među najbogatijima u Njemačkoj, ali trend se ubrzano mijenja.
Prema najnovijem „Komunalnom finansijskom izvještaju“ Fondacije Bertelsmann, rastući troškovi i slabi rezultati auto-industrije nagrizaju stabilnost lokalnih finansija.
„Iz automobilske industrije se sad zapravo čuju samo loše vijesti“, upozorava René Geißler, profesor sa Tehničkog univerziteta u Wildauu. „A sve opštine gdje su njihovi pogoni to vrlo brzo osjete u svojim blagajnama.“
Stuttgart pod pritiskom: manjka 800 miliona eura
Čak i izuzetno bogati Stuttgart, dom Mercedesa, Porschea, Boscha i Mahlea, bilježi ozbiljan deficit.
U budžetu za 2026–2027. nedostaje skoro 800 miliona eura, iako je grad već uveo mjere štednje.
Gradonačelnik Frank Nopper opisuje situaciju kao „kontrolisano, ali svima primjetno kočenje“.
Samo u 2023. Stuttgart je od poreza na dobit kompanija prihodovao 1,6 milijardi eura, dok za 2025. očekuje svega 850 miliona. „Kao što smo ranije profitirali od industrije, sad nas njen pad direktno pogađa“, navodi gradska uprava.
Drastični pad u Weissachu i Wolfsburgu
Posebno težak udar pretrpjela je mala opština Weissach, sjedište razvojnog centra Porschea. Očekivanih 65 miliona eura prihoda od poreza na dobit svedeno je na svega 3 miliona.
Slično je i u Sindelfingenu, usko vezanom za Mercedes, gdje su prihodi pali za četvrtinu – na 148 miliona eura.
U Wolfsburgu, simbolu Volkswagena, situacija je takođe ozbiljna: prihodi od poreza pali su 40% u 2024, a trend se nastavlja. Grad je već najavio mjere štednje i planira da uštedi najmanje 5 miliona eura, najviše na materijalnim troškovima i zaposlenima.
„Zlatne rezerve“ potrošene, zaduženje do 2029.
Wolfsburg je do 2014. bio primjer finansijskog zdravlja – bez dugova, sa velikim rezervama. Ali nakon dizel-skandala iz 2015, grad je izgubio izdašne prihode Volkswagena.
Danas su rezerve potrošene, a do 2029. Wolfsburg će se morati zadužiti za oko 455 miliona eura, upozorava gradonačelnik Michael Kern, koji situaciju opisuje kao „dramatičnu i istorijski tešku“.
München stabilniji zahvaljujući diverzifikaciji
Glavni grad Bavarske i sjedište BMW-a bilježi pad prihoda od 159 miliona eura u odnosu na plan, ali i dalje ima čvrstu osnovu zahvaljujući kompanijama poput Siemensa, Allianza i Munich Re.
Uprkos padu, grad očekuje 3,6 milijardi eura prihoda – što ga čini otpornijim od ostalih automobilskih centara.
Rüsselsheim i Zwickau: simboli pada
Rüsselsheim, nekada ponosni dom Opela, sada zapada sve dublje u krizu – budžetski manjak iznosi 85 miliona eura, a od 30.000 radnika ostalo je tek 8.300.
Slično je i u Zwickauu, Volkswagenovom centru za električna vozila, gdje su prihodi pali za 20 miliona eura u odnosu na prošlu godinu.
„I bogati plaču“
Geißler zaključuje da su automobilski gradovi „razmaženi visokim standardima“.
„Kada dođe do pada, oni to doživljavaju kao potres. Ali mnoge druge opštine u Njemačkoj bile bi presretne da imaju ovakve ‘loše’ prihode kakve danas imaju Ingolstadt ili Wolfsburg.“
