Iznenađujuća istina o uticaju vještačke inteligencije na radna mjesta
Iako strah od gubitka radnih mjesta zbog vještačke inteligencije raste, novo istraživanje pokazuje paradoks: upravo poslovi najizloženiji AI automatizaciji bilježe brži rast zaposlenosti i plata nego prije pandemije. Masovna otpuštanja još se ne vide, ali upozorenja ostaju.
Mnogi zaposleni strahuju da vještačka inteligencija dolazi po njihove poslove – strah koji dodatno pojačavaju upozorenja lidera AI industrije i anegdotski primjeri iz nedavnog izvještaja američkih Federalnih rezervi.
Međutim, novo istraživanje pokazuje suprotan trend – barem za sada.
Prema analizi kompanije Vanguard, poslovi koji su najizloženiji automatizaciji putem vještačke inteligencije rastu brže nego prije pandemije Covid-19 – čak brže od svih ostalih zanimanja.
To, međutim, ne znači da su radnici koji strahuju za svoje karijere dobili „zeleno svjetlo“. Pojedine kompanije već otvoreno priznaju da ukidaju određene pozicije jer AI može automatizovati zadatke početničkih radnih mjesta ili povećati efikasnost postojećih zaposlenih.
Ipak, za sada nema dokaza da vještačka inteligencija nanosi široku štetu tržištu rada.
„Na opštem nivou, nijesmo vidjeli dokaze da su radna mjesta izložena AI-ju pogođena padom zaposlenosti“, rekao je Adam Šikling, viši ekonomista u Vanguardu, u razgovoru za CNN.
Koji su to poslovi najugroženiji?
Vanguard je analizirao oko 140 zanimanja koja se smatraju najranjivijim na zamjenu vještačkom inteligencijom. Među njima su:
- administrativni službenici
- daktilografi
- asistenti u ljudskim resursima
- pravni saradnici
- data scientisti
Riječ je o poslovima kod kojih najveći dio radnog vremena otpada na zadatke koje bi AI sistemi potencijalno mogli automatizovati sa visokim stepenom samostalnosti.
Drugim riječima – to su pozicije za koje se očekivalo da će prve nestajati kako se AI bude širio. Ali to se – za sada – ne dešava.
Zaposlenost i plate: brojevi koji iznenađuju
Prema Vanguardu, zaposlenost u zanimanjima s visokom izloženošću AI-ju porasla je za 1,7% u periodu od sredine 2023. do sredine 2025. godine.
To je znatno brži rast u odnosu na period prije pandemije (2015–2019), kada je iznosio oko 1%.
Istovremeno, kod svih ostalih zanimanja zabilježeno je usporavanje rasta zaposlenosti. Sličan obrazac vidi se i kod plata.
Prije pandemije, realni rast plata (usklađen s inflacijom) u AI-izloženim zanimanjima iznosio je svega 0,1%. U postpandemijskom periodu, taj rast je ubrzao na 3,8%
Za poređenje, zanimanja manje izložena AI-ju zabilježila su znatno skromniji rast – sa 0,5% prije pandemije na 0,7% poslije nje.
Ako bi AI već ozbiljno potkopavao tržište rada, taj pritisak bi se prvo vidio kroz pad plata – što se, za sada, ne dešava.
Zašto onda tolika upozorenja?
Ovi podaci stoje u snažnom kontrastu sa dramatičnim upozorenjima nekih ekonomista i izvršnih direktora – uključujući i lidere AI industrije.
Direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, upozorio je u maju da bi vještačka inteligencija mogla eliminisati do polovine početničkih „bijelih kragni“ poslova, uz potencijalni rast nezaposlenosti i do 20%.
„Zastrašujuće je koliko javnost i političari nijesu svjesni šta se dešava. Moramo djelovati sada. Ne možemo samo ‘prošetati’ u to“, rekao je Amodei za CNN.
I Federalne rezerve u svojim izvještajima bilježe prve signale promjena – pojedine firme već koriste AI kako bi izbjegle nova zapošljavanja ili zamijenile početne pozicije.
AI još ima ozbiljna ograničenja
Zašto onda vještačka inteligencija još nije „razvalila“ tržište rada?
Prema Šiklingu, jedan od razloga je to što AI modeli i dalje imaju ozbiljna ograničenja – uključujući poznati problem tzv. „halucinacija“.
„Impresioniran sam mogućnostima AI-ja, ali i time koliko često griješi. Jasno je da tehnologija još ima ozbiljna ograničenja“, kaže on.
Ipak, upozorenje ostaje: kako se AI bude ubrzano razvijao, tako će rasti i pritisak na određena zanimanja – posebno u korisničkoj podršci, analizi podataka i pravnim službama.
Ironično, među profesijama najizloženijim AI-ju nalaze se i – ekonomisti.
Vještačka inteligencija, dakle, još ne uništava masovno radna mjesta, ali polako mijenja strukturu tržišta rada. Kratkoročno, strahovi su vjerovatno pretjerani. Dugoročno – ignorisanje promjena bilo bi skupo.
Prava tema više nije da li će AI uticati na poslove, već ko će se i kako prilagoditi.
