Energetika više nije sporedna tema: Šahmanović o reformama, EPCG, CBAM-u i investicijama od stotina miliona eura
Energetika je u Crnoj Gori ušla u fazu u kojoj više ne funkcioniše kao izolovani sektor, već kao ključni stub ekonomske stabilnosti i kvaliteta života građana. To u intervjuu za Pobjedu jasno poručuje ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, naglašavajući da se zemlja nalazi pred najvećom transformacijom energetskog sistema u posljednjih nekoliko decenija.
U trenutku kada se završava reformska agenda, usvajaju ključni zakoni i strateški dokumenti i praktično zatvara Poglavlje 15 u pregovorima sa Evropska unija, energetska politika postaje jedno od centralnih državnih pitanja – od finansijske stabilnosti Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), preko primjene CBAM-a, do velikih međunarodnih partnerstava i investicija u obnovljive izvore energije.
Šta reformski paket donosi građanima i privredi?
Usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa označava suštinski zaokret u funkcionisanju sistema. Ministar ističe da se ne radi o formalnom ispunjavanju obaveza, već o stvaranju stabilnog i predvidivog energetskog okvira.
Za građane to znači sigurnije snabdijevanje, manju izloženost tržišnim šokovima i jasnije mehanizme zaštite, naročito za ranjive kategorije. Privredi se, s druge strane, otvara prostor za lakše planiranje troškova, stabilnija pravila igre i veća ulaganja u sopstvenu proizvodnju energije. U naredne dvije godine očekuje se snažniji investicioni ciklus, posebno u obnovljivim izvorima, uz stabilniji energetski bilans države.
Poglavlje 15: zakonodavno završeno, tehnički dijalog u toku
Šahmanović naglašava da su svi zakoni i strateški dokumenti potrebni za zatvaranje Poglavlja 15 već usvojeni. Crna Gora je, prema njegovim riječima, ispunila sve jasno definisane obaveze, a preostao je tehnički i administrativni dijalog sa Evropskom komisijom, bez političkih prepreka.
EPCG i posljedice zastoja TE Pljevlja
Zastoj Termoelektrane Pljevlja imao je ozbiljne finansijske posljedice jer je EPCG bila primorana na skupi uvoz električne energije. Ministar poručuje da je rekonstrukcija elektrane bila nužna, ali da se paralelno radi na jačanju korporativnog upravljanja, finansijske discipline i ubrzanom razvoju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Cilj je EPCG koja može da izdrži tržišne šokove bez vanredne pomoći države.
CBAM: realnost, ali i prostor za fleksibilnost
Primjena CBAM-a od 1. januara direktno pogađa proizvodnju iz fosilnih goriva, a u crnogorskom slučaju – TE Pljevlja. Ministar pojašnjava da domaćinstva ne plaćaju ovu taksu, već da se ona odnosi na izvoz električne energije ka EU i utiče na konkurentnost proizvoda. Preliminarne procjene troškova se, prema njegovim riječima, već revidiraju i očekuje se fleksibilniji pristup Brisela prema zemljama kandidatima koje su završile reformske obaveze.
Crna Gora ima snažan solarni i vjetro potencijal, ali realizaciju projekata i dalje usporavaju prostorno-planska dokumentacija i dugotrajne administrativne procedure. Sistemskim pojednostavljenjem procesa i jačanjem regulatornih kapaciteta, sve veći broj projekata prelazi iz planske u fazu realizacije.
Druga žila podmorskog kabla: strateški iskorak
Druga žila podmorskog kabla sa Italijom, prema Šahmanoviću, ima značaj koji prevazilazi tehničko povećanje kapaciteta. Ona Crnu Goru trajno integriše u evropski elektroenergetski sistem, jača sigurnost snabdijevanja i otvara veći prostor za izvoz energije iz obnovljivih izvora, uz stabilnije cijene i jaču poziciju EPCG.
Ambicija da Crna Gora postane regionalni energetski hub ostaje strateško opredjeljenje. To, kako ističe ministar, znači jaku prenosnu mrežu, nove proizvodne kapacitete, funkcionalno tržište i regionalnu povezanost – ne deklaracije, već infrastrukturu i povjerenje investitora.
Posebno mjesto u strategiji zauzima saradnja sa Masdar, fokusirana na velike solarne projekte i skladištenje energije. U narednih godinu dana očekuje se početak konkretnih projekata vrijednih stotine miliona eura.
Paralelno su potpisani ili pripremljeni ključni memorandumi: sa EDF o modernizaciji i digitalizaciji elektrodistributivne mreže; sa JERA o studiji izvodljivosti LNG terminala i gasne termoelektrane; sa Renexia o razvoju projekata obnovljivih izvora te sporazum o energetskom forumu u okviru Adria Future Summit
Energetska efikasnost i sigurnost snabdijevanja
U oblasti energetske efikasnosti, završena je druga faza projekta sa Svjetskom bankom vrijedna 9,9 miliona eura, dok je novi program dekarbonizacije vrijedan 33,8 miliona eura već u toku. Dodatno, programi uz podršku KfW i EU premašuju 60 miliona eura.
Na planu energetske sigurnosti, Crna Gora je uspostavila sistem strateških rezervi naftnih derivata u skladu sa EU standardima, sa već obezbijeđenih više od 44.000 tona goriva – nivo spremnosti koji državi daje ozbiljan kapacitet za reagovanje u kriznim situacijama.
