Dekan Ekonomskog fakulteta: Crnoj Gori nedostaju preduzetnici, institucije i strateška ekonomska politika
Crna Gora se suočava sa dubokim strukturnim problemima – od deficita preduzetničkog duha i slabih institucija, do lošeg upravljanja državnim preduzećima i reaktivne ekonomske politike. Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović upozorava da bez političke volje, meritokratije i strateškog zaokreta evropske integracije mogu produbiti, a ne smanjiti razvojni jaz.
Mijat Jocović, dekan Ekonomskog fakulteta, u intervjuu za “Vijesti” daje prilično sumornu, ali realističnu dijagnozu crnogorske ekonomije i društva: Crnoj Gori nedostaju i preduzetnici i kvalitetni državni službenici, ali najviše – preduzetnički način razmišljanja.
Njegova ključna teza je da je crnogorsko društvo istorijski oblikovano tako da favorizuje sigurnost državnog posla, dok su rizik, inicijativa i stvaranje novih vrijednosti potisnuti. Taj mentalitet, dodatno pojačan socijalizmom i loše vođenom tranzicijom, danas proizvodi paradoks: mladi ljudi žele stabilnost javnog sektora, dok je javni sektor sam po sebi neefikasan i demotivišući čak i za one koji u njemu žele da rade profesionalno.
Ulazak Crne Gore u EU, prema Jocoviću, gotovo sigurno će dovesti do pojačane emigracije mladih i obrazovanih, što je iskustvo većine zemalja istočne Evrope. Međutim, pravi problem nije broj onih koji odlaze, već kvalitet strukture emigracije. Ako zemlju napuštaju najproduktivniji i najambiciozniji, razvojni jaz se produbljuje. Rješenje vidi u meritokratiji, jačanju institucija, stvaranju boljeg ambijenta za preduzetništvo i jasnoj, dugoročnoj razvojnoj viziji države.
Posebno je kritičan prema upravljanju državnim preduzećima. Smatra da Crna Gora ima krizu državnog vlasništva i krizu korporativnog upravljanja, čiji je korijen političko upravljanje kapitalom. Kao potencijalnu prekretnicu vidi novi zakon o upravljanju državnim preduzećima, ali uz jasnu ogradu: bez političke volje i stvarne primjene, zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Kao rijedak pozitivan primjer navodi restrukturiranje Instituta Igalo, gdje su politička volja i stručna podrška dali mjerljive rezultate.
Jocović upozorava i da crnogorska ekonomija i dalje funkcioniše reaktivno – bez strategije, sa visokom uvoznom zavisnošću, niskom produktivnošću i slabim efektima investicija. Država je i najveći poslodavac i najveći investitor, što jasno pokazuje slabost privatnog sektora. Bez zaokreta ka strateškoj ekonomskoj politici, inflacija, spoljnotrgovinski deficit i niska produktivnost neće biti privremeni problemi, već trajna karakteristika sistema.
Konačno, poruka intervjua je jasna: bez izgradnje jakih institucija nema brze konvergencije ka EU standardu. Rast mora biti brži od evropskog, ali i kvalitetniji – uz bolje javne usluge, pravnu sigurnost, obrazovanje i veću ekonomsku jednakost. U suprotnom, evropske integracije mogu produbiti razlike, umjesto da ih smanje.
