TOP baner INVESTITOR
milojko spajić, bechtel, jadransko jonski autoput
Sa ranijeg sastanka Spajića i predstavnika Bechtela (Foto: Ministarstvo finansija)

Crna Gora i SAD spremaju strateški sporazum: Da li je Jadransko-jonski auto-put rezervisan za Bechtel?

Crna Gora i Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju međuvladin sporazum o saradnji na realizaciji strateških infrastrukturnih i energetskih projekata, među kojima je kao prioritet istaknuta izgradnja Jadransko-jonske kombinovane auto-putne mreže, javljaju Vijesti.

Ovaj projekat trebalo bi da poveže Albaniju i Hrvatsku preko teritorije Crne Gore i Bosne i Hercegovine, čime bi se premostio obalni jaz između Koridora 5 i 8 Trans-evropske transportne mreže, dok se kao dodatne inicijative pominju izgradnja drugih novih puteva, optičkih kablova i energetski projekti poput gasovoda za prirodni gas.

Podsjećamo da je Investitor juče prenio da je američki Bechtel navodno iskazala interesovanje i za izgradnju dijela Jadransko-jonskog auto-puta kroz Hercegovinu, na dionici od Počitelja do granice sa Crnom Gorom, a tu informaciju iznio je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nakon sjednice stranačkog vrha, naglašavajući da se o ovom projektu već razgovara sa američkim investitorima u okviru šire regionalne infrastrukturne inicijative.

Portal Investitor takođe podsjeća da je Bechtel bio u igri i za gradnju prioritetne dionice Smokovac – Mateševo, ali se prilikom pregovora sa tadašnjom Vladom nije sklopio dogovor oko tenderskih uslova. Navodno je Bechtelova preliminarna ponuda bila znatno viša od procijenjene, pa se američka kompanija povukla i prije tendera, na kojem je pobijedio kineski CRBC.

Bechtelovi poslovi u regionu

Američka privatna kompanija “Bechtel”, sama ili u konzorcijumu sa turskom kompanijom “Enka”, u Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Srbiji gradi ili je izgradila više auto-puteva. Većinu ovih poslova nije dobila na tenderu već na osnovu međudržavnih ugovora SAD-a sa lokalnim vlastima. “Bechtel” se i u vrijeme DPS-a interesovao za gradnju velikih projekata u Crnoj Gori, a prvi kontakt sa novim vlastima imali su 2021. sa sadašnjim premijerom, a tadašnjim ministrom finansija Milojkom Spajićem.

Jadransko-jonski auto-put, koji treba da poveže Zapadnu i centralnu Evropu sa Grčkom već je stigao do Čapljine u BiH i u toku su projektovanja nastavka do crnogorske granice kod mjesta Nudo. U Crnoj Gori je ministarstvo prostornog planiranja izdalo je urbanističko-tehničke uslove kompaniji Monteput za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta, a u toku je priprema dokumentacije za više dionica.

Vlada je prošle sedmice utvrdila predlog osnove za vođenje pregovora sa SAD za zaključivanje ovog sporazuma sa njegovim nacrtom.

Prema nacrtu sporazuma, sektori i projekti od prioritetnog značaja obuhvataju i oblast bezbjednosti i tehnologije, kroz uvođenje rješenja za skeniranje tereta na svim graničnim prelazima Crne Gore sa Albanijom, Kosovom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, kao i u Luci Bar. Planirano je da se projekat realizuje kroz javno-privatno partnerstvo sa Upravom za prihode i carine, uz uspostavljanje integrisanog komandnog centra za skeniranje u Podgorici. Dokument predviđa i druge inicijative, poput modernizacije postojeće infrastrukture duž Jadransko-jonskog koridora, uključujući Luku Bar, kao i širenje tehnoloških kapaciteta kroz podršku industrijskim data centrima i optičkim kablovima.

Sporazum predviđa i da Crna Gora transakcije vezane za ove projekte oslobodi plaćanja poreza na dodatu vrijednost i carinskih dažbina, uz napomenu da će način primjene tih olakšica biti regulisan važećim crnogorskim zakonodavstvom.

Dalje se navodi da će SAD, radi olakšavanja komercijalne saradnje između dvije zemlje, nastojati, gdje je prikladno, da promovišu crnogorske projekte kod subjekata iz SAD-a. Mehanizmi putem kojih bi SAD mogle saznati za zainteresovane američke subjekte mogu uključivati pregled tržišta ili instrumente koje podržavaju Ministarstvo trgovine SAD-a, Izvozno-uvozna banka (EXIM Bank) i Američka agencija za trgovinu i razvoj (USTDA). Istovremeno, precizira se da SAD neće djelovati kao posrednik ili agent ni za jedan takav projekat, niti će Crnoj Gori prenositi ponude, prijedloge ili srodnu dokumentaciju američkih kompanija, ali mogu, putem Ministarstva trgovine, dijeliti informacije o firmama koje su zainteresovane za projekte u sektorima obuhvaćenim sporazumom.
“Strane su saglasne da saradnja u okviru ovog Sporazuma može uključivati konsultacije i razmjenu informačija između SAD-a i Crne Gore, kao i druge oblike saradnje u oblastima infrastrukture, energetike, bezbjednosti i tehnologije, koje mogu predložiti i odobriti obje strane”, piše u nacrtu dokumenta.

U dokumentu se navodi i da uslovi saradnje, kao i eventualna finansijska podrška za realizaciju projekata od strateškog značaja, mogu biti dodatno uređeni posebnim sporazumima, ako se za tim ukaže potreba. Takođe se precizira da Crna Gora zadržava mogućnost da, gdje je to prikladno, izabere i druge oblike finansiranja, u skladu sa svojim domaćim i međunarodnim obavezama.

U nacrtu se navodi i da se dvije strane mogu dogovoriti o dodatnim prioritetnim sektorima i projektima, osim onih koji se već odnose na infrastrukturne i energetske inicijative, kao i bezbjednost i tehnologiju. Precizira se da bi i takvi novi projekti, ako budu dogovoreni, bili obuhvaćeni ovim sporazumom.

“Ništa u ovom Sporazumu neće se tumačiti kao zamjena, izmjena ili na bilo koji način miješanje u bilo koje zakone, propise, politike, procedure ili sporazume koji regulišu pružanje finansiranja ili druga finansiranja javnog sektora od strane SAD-a, niti u bilo koje grantove ili ugovore za pružanje strane pomoći, bez obzira da li su izdati, doneseni ili zaključeni prije ili nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma”, navodi se u dokumentu.

Sporazum će stupiti na snagu nakon što Crna Gora diplomatskim putem, kroz pisano obavještenje upućeno SAD- u potvrdi da su završene sve interne procedure neophodne za njegovo aktiviranje. Dokument predviđa i mogućnost raskida u bilo kojem trenutku, a ko jedna od strana dostavi drugoj pisano obavještenje preko diplomatskih kanala, pri čemu bi raskid počeo da važi 90 dana od dana slanja takve note.

“Bez obzira na raskid ovog Ugovora, sve poslovno povjerljive ili druge ne-javne informacije primljene ili kreirane u okviru ovog Sporazuma i dalje će biti zaštićene u skladu sa odredbama iz člana 6 ovog Sporazuma”, istaknuto je u Nacrtu.

Powered by TvojTim

Pronađi tim - TvojTim.me

Pogledaj sve oglase