Hrvatska otvara vrata radu nedjeljom za porodične trgovine, dok Crna Gora ulazi u pravnu neizvjesnost

Hrvatsko Ministarstvo gospodarskog razvoja planira da u drugom tromjesečju 2026. izmijeni Zakon o obrtu na način koji bi porodičnim maloprodajnim subjektima omogućio rad nedjeljom bez ograničenja propisanih Zakonom o trgovini, koji trenutno dozvoljava rad svega 16 nedjelja godišnje.

Prema najavljenom rješenju, izuzeće bi se odnosilo isključivo na porodične biznise u oblasti trgovine i maloprodaje, odnosno na subjekte u kojima posao obavljaju vlasnik i članovi njegove porodice. Za te subjekte više se ne bi primjenjivala ograničenja radnog vremena niti zabrana rada nedjeljom propisana posebnim zakonom.

Važno je naglasiti da se izmjene ne bi odnosile na sve male trgovine, niti na sve preduzetnike, već isključivo na one koji dobiju formalni status porodičnog obrta – kategoriju koju zakon tek treba precizno definisati.

Najavljene izmjene podržala je Hrvatska obrtnička komora, ističući da su mali obrtnici među najpogođenijima postojećim ograničenjima. Komora navodi da su u mnogim manjim gradovima i ruralnim sredinama upravo porodične trgovine jedino mjesto snabdijevanja, te da nijesu u istoj tržišnoj poziciji kao veliki trgovački lanci. Poseban argument je i činjenica da se u porodičnim obrtima rad uglavnom oslanja na samog vlasnika i članove porodice, bez klasičnih radnih odnosa.

Podaci dodatno oslikavaju problem: prema evidenciji Komore, u decembru 2025. u sektoru trgovine aktivno je bilo 8.894 obrta – oko stotinu manje nego godinu ranije – iako ukupan broj obrta u Hrvatskoj raste. Prema Obrtničkom registru Ministarstva, krajem 2025. bilo je 133.640 obrta, što je 8,6% više nego godinu ranije i gotovo 47% više nego 2020. godine. Trgovina je, dakle, rijetka grana koja ide protiv opšteg trenda rasta.

Ipak, ostaje otvoreno ključno pitanje: kako će zakon definisati porodični obrt. Nije jasno da li će pravo na rad nedjeljom imati samo subjekti u kojima rade isključivo članovi porodice, ili i oni koji zapošljavaju radnike van porodice. Dodatnu složenost unosi i činjenica da su pojedine trgovine u turističkim zonama i hotelskim kompleksima već izuzete od zabrane rada nedjeljom, što otvara pitanje jednakih tržišnih uslova.

Šta se u međuvremenu dešava u Crnoj Gori

Dok Hrvatska traži ciljana i fleksibilna rješenja za male i porodične trgovine, Crna Gora se ponovo nalazi u fazi pravne i političke neizvjesnosti po pitanju neradne nedjelje.

Naime, Ustavni sud Crne Gore je nedavno poništio zakonsku zabranu rada trgovina nedjeljom, čime je formalno ukinut član Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je godinama bio temelj tog sistema. Time je otvoren pravni vakuum: trgovine trenutno mogu da rade nedjeljom, ali bez jasnog i trajnog rješenja.

Vlada, sindikati i poslodavci ponovo su u pregovorima, a u opticaju su modeli koji uključuju sezonski rad trgovina nedjeljama tokom ljetnje i zimske turističke sezone, ograničen broj radnih nedjelja godišnje ili selektivna rješenja po uzoru na Hrvatsku, sa izuzećima za male ili porodične subjekte.

Za razliku od Hrvatske, gdje se problem rješava kroz precizno targetirane zakonske izmjene, crnogorski model i dalje balansira između socijalne politike, potreba turizma i tržišne realnosti – bez jasnog konsenzusa.

Hrvatski primjer pokazuje da se pitanje neradne nedjelje sve više odvaja od ideološke rasprave i ulazi u zonu ekonomskog pragmatizma: veliki sistemi mogu da izdrže ograničenja, mali porodični biznisi često ne mogu.

Upravo to je dilema pred kojom se nalazi i Crna Gora – da li će buduće rješenje biti jednako rigidno za sve, ili će prepoznati razliku između velikih lanaca i malih, lokalnih trgovina koje u mnogim sredinama imaju i socijalnu funkciju.