Izmjene Zakona o radu: 10 dana za očeve, minimalna zarada vezana za kupovnu moć i obavezna kontrola rodnog jaza

Vlada je na dans održanoj sjednici utvrdila predlog Zakona o izmjenama i dopinama Zakona o radu. Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga navode da se izmjenama, između ostalog, određuje fleksibilnije radno vrijeme i rad van prostorija poslodavca, da se uvodi kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade, te da će razlika u platama između žena i muškaraca biti pod lupom.

Izmjenama se definiše da očevi dobijaju 10 dana odsustva nakon rođenja djeteta, kao i dva mjeseca roditeljskog odsustva koja se ne mogu prenijeti.

“Po prvi put, očevi će imati pravo na 10 radnih dana odsustva zbog rođenja djeteta. Cilj je ravnopravnija podjela brige o djeci i jača povezanost očeva sa novorođenčetom. Roditeljsko odsustvo uključivaće najmanje dva mjeseca koja jedan roditelj ne može prenijeti na drugog. Time se podstiču očevi da koriste ovo pravo, a majkama se olakšava povratak na tržište rada”, navodi se u saopštenju.

Zakonom će se dodatno definisati i minimalna zarada.

“Uvodi se kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade. Minimalna zarada će se utvrđivati za period od dvije godine”, saopštili su.

Izmjene se odnose i na fleksibilnije radno vrijeme i rad van prostorija poslodavca, pa će roditelji i pružaoci njege imaće pravo da zatraže: fleksibilno radno vrijeme, smanjenje broja radnih sati, rad van prostorija poslodavca (uključujući rad uz upotrebu informacione tehnologije).

“Rad van prostorija poslodavca biće dobrovoljan i zaposleni koji ga ne prihvati neće trpjeti nikakve posljedice. Posebno se uređuje i zaštita tih zaposlenih kroz inspekcijski nadzor”, navodi se.

Izmjenama i dopunama tretira se i transparentnost zarade, što, kako navode, podrazumijeva više jasnoće i manje prostora za diskriminaciju.

“Kandidati za posao imaće pravo da znaju početnu zaradu ili raspon zarade prije nego prihvate posao. Poslodavac više neće moći da pita kandidata koliku je platu imao kod prethodnog poslodavca. Zaposleni neće trpjeti posljedice ako otkriju podatke o svojoj zaradi. Zaposleni će imati pravo da traže podatke o: prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i prosjek zarada zaposlenih za rad iste vrijednosti. Ako postoji diskriminacija, zaposleni imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a teret dokazivanja biće na poslodavcu”, objašnjavaju.

Razlika u platama između žena i muškaraca biće pod lupom.

“Poslodavci sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca. Sastavni dio izvještaja biće i razlike u zaradi na osnovu pola prema kategorijama zaposlenih, razvrstane prema osnovnoj zaradi, uvećanju zarade, odnosno dodatku na zaradu ili varijabilnom dijelu zarade, u skladu sa zakonom, izraženo u procentima. Podatke koje sadrži izvještaj potvrđuje nadležni organ poslodavca, nakon konsultovanja sa sindikatom. Ako razlika bude veća od 5% i ne može se opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijumima – moraće da se preduzmu mjere. Nazivi radnih mjesta u oglasima moraće biti rodno neutralni”, navode.

Izmjene se odnose i na Jednaka prava – bez barijera i jačanje socijalnog dijaloga.

“Uvodi se obaveza poslodavcima da vode posebnu evidenciju o zaposlenim osobama sa invaliditetom i da ih informišu o zaradi na pristupačan način. Zaposleni će biti informisani i konsultovani o važnim odlukama koje utiču na njih – reorganizacijama, promjenama broja zaposlenih i drugim značajnim organizacionim promjenama. Time se jača sigurnost zaposlenih i stabilnost radnih odnosa”, poručuju.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić kazala je da ovim izmjenama Zakona o radu žele da pošalju jasnu poruku.

“Zaposleni u Crnoj Gori mora imati dostojanstvo, sigurnost i pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Jačamo transparentnost, štitimo pravo na jednaku zaradu i stvaramo uslove da porodica i posao više ne budu suprotstavljene strane, već dio iste, zdrave društvene ravnoteže”, poručila je ona.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga ističu da je suština ovih izmjena jednostavna: zakon koji jača položaj zaposlenog i uvodi jasnija i pravednija pravila na tržištu rada.

“Crna Gora dobija Zakon o radu koji donose konkretne promjene u život zaposlenih ljudi – više balansa između posla i porodice, više transparentnosti u zaradama i više sigurnosti na radnom mjestu. Ove izmjene su dio usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, kao i sa međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala”, poručili su iz tog Vladinog resora.