Čeka li nas šok u ponedjeljak: Dizel bi mogao skočiti čak 14 centi, benzin šest
Prema jučerašnjem stanju na međunarodnim berzama projekcije pokazuju da bi benzin od utorka mogao da bude skuplji za šest centi, a dizel za 14 centi, saznaje nezvanično Pobjeda.
Posljednja korekcija cijena naftnih derivata donijela je uvećanje od po jedan cent za sve vrste goriva, pa trenutno u Crnoj Gori eurosuper 98 po litru košta 1,43 eura, eurosuper 95 1,40 eura, eurodizel 1,34 eura, a lož ulje 1,27 eura.
Iz Ministarstva finansija (MF) nijesmo dobili konkretan odgovor da li se razmatra mogućnost smanjenja akciza u slučaju značajnijeg poskupljenja goriva.
“Pažljivo pratimo situaciju na međunarodnom tržištu, obavijestićemo javnost kad i ako bude nekih promjena”, kazali su Pobjedi iz MF.
Međunarodno tržište
Cijene nafte na međunarodnim tržištima su u četvrtak porasle na 84 dolara signalizirajući strahovanja ulagača da bi blokada Ormuskog moreuza mogla potrajati i ugroziti snabdijevanje. Na londonskom tržištu se barelom nakon podne trgovalo po 2,57 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine u srijedu, od 83,97 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji 4,26 dolara i koštao je 78,92 dolara.
Pažnja trgovaca bila je u četvrtak fokusirana na obustavu tranzita nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, prenosi Hrportfolio. Izrael i Sjedinjene Američke Države napali su krajem prošle sedmice Iran, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila na američke vojne baze u zemljama u Persijskom zalivu. Iranska mornarica objavila je u srijedu da preuzima kontrolu nad Ormuskim moreuzom i tankeri i kontejnerski brodovi izbjegavaju taj plovni put jer je grupa osiguravaoca otkazala pokriće za ratni rizik.
Irak je u takvim uslovima obustavio proizvodnju u naftnom polju Rumaila, drugom po veličini u svijetu. Brodovi ne dolaze po naftu zbog iranske blokade Ormuskog moreuza pa su tankeri puni, rekli su zvaničnici u utorak. Procjena je da Rumaila proizvodi oko 1,4 miliona barela nafte dnevno.
Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da su SAD spremne ponuditi osiguranje za brodove u regiji, naznačivši i da bi tankere, po potrebi, mogli pratiti vojni brodovi. Poslovni čelnici londonskog tržišta osiguranja i reosiguranja Lloyd′s rekli su da su u kontaktu s američkom razvojnom bankom kako bi se izradio plan pružanja osiguranja od političkog rizika i jamstava za pomorsku trgovinu u Persijskom zalivu.
Ulagači ipak pokušavaju procijeniti mogu li isporuke alternativnim pravcima nadoknaditi blokirani tranzit. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti pet miliona barela dnevno cjevovodom, ali Ormuskim moreuzom prolazi 20 miliona barela dnevno.
Pobjedi su iz Ministarstva energetike i rudarstva početkom ove sedmice kazali da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori nije u ovom trenutku ugroženo, dodajući da ne očekuju poremećaje u isporukama. Tada su naveli da je fizička dostupnost goriva na našem tržištu stabilna te da uvozne rute na ovom dijelu Mediterana nijesu u velikoj mjeri zavisne od Ormuskog moreuza.
“Ono što je realno moguće, ukoliko globalne tenzije potraju ili se prodube, jeste rast cijena naftnih derivata usljed kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Dakle, potencijalni efekti bi se mogli odraziti kroz cjenovne pritiske, ali ne kroz nestašice goriva”, kazali su ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Obračun cijena
Iz resora na čijem je čelu Admir Šahmanović ranije su naglasili da Ministarstvo ne razmatra niti donosi bilo kakve vanredne odluke o povećanju cijena, dodajući da cijena zavisi isključivo od kretanja na međunarodnom tržištu naftnih derivata.
“Cijene se ne koriguju proizvoljno niti diskreciono. Obračun maksimalnih cijena vrši se redovno, na svake dvije sedmice, u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalnih cijena naftnih derivata i Zakonom o energetici. Cijene se formiraju isključivo na osnovu berzanskih parametara – Platts kotacija za derivate, pariteta Genova Levera, uz konverziju dolara u eure prema kursu koji se preuzima sa sajta Centralne banke Crne Gore. Na tako utvrđenu osnovicu dodaju se priznati troškovi naftnim kompanijama i zakonom propisane državne dažbine, uključujući lučku taksu, carinu i PDV”, naveli su ranije iz Ministarstva energetike u rudarstva.
Dodatnu sigurnost, kako su ranije saopštili, obezbjeđuje sistem obaveznih rezervi naftnih derivata koji je uspostavljen i koji se kontinuirano jača.
Do sada je formirano 44.260 metričkih tona rezervi, što omogućava stabilno snabdijevanje tržišta u periodu od mjesec do mjesec i po u slučaju eventualnih poremećaja. Institucije pažljivo prate situaciju i, ukoliko bude potrebe, spremni smo da reagujemo u cilju očuvanja stabilnosti tržišta – kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Pobjedi su iz Ministarstva energetike i rudarstva ranije potvrdili da je započela adaptacija naftnih rezervora u Luci Bar. Posao je dodijeljen konzorcijumu čiji je nosilac hrvatska kompanija S.A.K.Z. koja bi zajedno sa crnogorskim kompanijama Ivkon, Fatima-ing, Lars Fire, MM sistem, Montenegro lift i PINCel do jeseni trebalo da završi adaptaciju. Konzorcijum je ponudio da uradi ovaj posao za 1,74 miliona eura bez PDV-a, što je skoro 164.000 eura ispod procijenjene vrijednosti.
Tender za nabavku goriva
Nedavno je Uprava za ugljovodonike ponovo raspisala tender za nabavku dizel goriva radi uspostavljanja naftnih rezervi, nakon što je prvi propao jer je ponuda Jugopetrola, koji je bio jedini ponuđač, bila neispravna. Otvaranje ponuda za tender vrijedan 11 miliona eura planiran je za srijedu.
