Novi detalji koncesije aerodroma: Država očekuje milijardu eura, ulaganja kreću odmah

Nakon što je Vlada predložila davanje Aerodroma Crne Gore u koncesiju, objavljeni su detalji aranžmana sa korejskim Incheon Airport Consortiumom – država očekuje oko milijardu eura prihoda, velika ulaganja u prve četiri godine i nove terminale u Podgorici i Tivtu, dok konačnu riječ daje Skupština.

Vlada Crne Gore utvrdila je prijedlog o davanju Aerodroma Crne Gore u koncesiju korejskoj kompaniji Incheon Airport Consortium na period od 30 godina, saopšteno je juče na konferenciji za medije. Konačnu odluku o dodjeli koncesije donijeće Skupština Crne Gore. ČITAJ VIŠE

Crna Gora će od davanja Aerodroma Tivat i Podgorica pod koncesiju južnokorejskoj kompaniji Incheon International Airport Corporation, u narednih 30 godina prihodovati milijardu eura kroz obnovu infrastrukture, ulaganja i jednokratne uplate. Planirano je da Južnokorejci državi u ovom periodu plaćaju 35 odsto godišnjih bruto prihoda, od čega se očekuje 600 miliona eura, 100 miliona nakon potpisivanja ugovora uz 300 miliona kroz ulaganja i unapređenje aerodromske infrastrukture… Najveća ulaganja su planirana u prvim godinama zakupa aerodroma, dok bi u podgorički aerodrom bilo uloženo 54 miliona eura, u tivatski aerodrom bi bilo investirano 78 miliona do 2029. godine

Model upravljanja

Koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović kazao je da koncesija ne znači prodaju i privatizaciju državne imovine, već model upravljanja kojim aerodromi ostaju u vlasništvu države.

Dobra informacije je, ističe on, to što nakon 30 godina imovina Aerodroma ostaje državi.

“Imovina koju smo dali u koncesiju ostala bi naša, a sve što je novoizgrađeno i rekonstruisano takođe bi ostalo državi”, rekao je Radulović.

Radulović je rekao da Evropska komisija nema primjedbi na to da aerodromi pođu pod koncesiju. On je naglasio da EK zainteresovana za budućnost aerodroma, da su svjesni da se stanje mora unaprijediti i da im koncesija nije sporna zbog ograničenja infrastrukture.

“EK je pokazivala zainteresovanost oko budućnosti aerodroma. Imamo problem limita kapaciteta što se tiče aerodromskih infrastruktura i njima je u redu da se ide u koncesije, ako ne onda su stava da se nešto hitno mora uraditi na unapređenju infrastrukture”, kazao je Radulović.

On je konstatovao i da je Južna Koreja bliski saradnik sa NATO zbog čega navodi da ne postoji problem za ovaj ugovor.

“Apsolutno nema smetnje da potencijalno uđemo u aranžman sa Južnom Korejom” – Filip Radulović

Radulović je naglasio da je trajanje tenderskog postupka za Aerodrome CG od 2019. poslalo lošu poruku investitorima koji su zainteresovani za Crnu Goru, a ponovio je da nije riječ o privatizaciji ili prodaji, već zakupu.

Novi terminali

Savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović saopštila je da Crna Gora dobija prestižnog upravljača, navodeći da je IAC među pet najboljih svjetskih aerodroma. Istakla je da su najmanje milijardu eura direktni finansijski benefiti tokom koncesionog perioda.

“Investiciono ulaganje je 300 miliona eura. Koncesionar je dužan da izgradi nove terminale i rekonstruiše postojeće, i da uloži u razvoj aerodromske infrastrukture”, rekla je Milović.

Ona je istakla da je država dobila tri puta bolju ponudu od uslova dostavljenih u tenderu za koncesiju.

Na pitanje kada Crna Gora može očekivati prve benefite od koncesije, Milović je rekla da to zavisi od toga koliko brzo će Skupština usvojiti prijedlog Vlade.

“Očekujemo da to bude u najbržem mogućem roku. Definitivno investicioni program je postavljen tako da imamo brzu rekonstrukciju terminala. Očekujemo da u naredne tri-četiri godine već imamo nove terminale”, saopštila je Milović.

Direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić saopštio je da odluku Vlade o koncesionom postupku treba posmatrati u širem kontekstu, ističući da je riječ o procesu koji je bilo neophodno privesti kraju zbog daljeg razvoja aerodroma i jasnijeg odnosa prema partnerima, zaposlenima i investicionoj javnosti.

On je podsjetio da kompanija Aerodromi Crne Gore nije bila direktno uključena kao član tenderske komisije, ali da je tokom postupka više puta bila kontaktirana u vezi sa tehničko-tehnološkim pitanjima, na koje je davala odgovore kako bi pomogla komisiji u formiranju mišljenja.

Tolić je zahvalio Vladi Crne Gore na, kako je naveo, konkretnoj i aktivnoj pomoći tokom prethodne dvije godine u rješavanju potreba aerodroma, naglašavajući da tu podršku posebno cijeni zbog odgovornosti koju osjeća prema zaposlenima i poslovnim partnerima.

Rezultati Aerodroma CG

Kako je rekao, Aerodromi Crne Gore mjesecima su pozivali Vladu da proces dovrši na bilo koji način, jer je njegovo trajanje postalo ozbiljno ograničenje u svakodnevnom radu kompanije.

“To je bilo krajnje limitirajuće, kako u komunikaciji sa radnicima koji su željeli da znaju razvojne planove aerodroma, tako i sa poslovnim partnerima koji su tražili jasne smjernice o tome u kom pravcu će ići razvoj i širenje infrastrukture”, poručio je Tolić.

On je ukazao da su Aerodromi Crne Gore u međuvremenu ostvarili konkretne rezultate u privlačenju pažnje brojnih avio-partnera i otvorili široko polje komunikacije, te uspjeli da nadomjeste dio saobraćaja koji trenutno ne postoji iz, kako je naveo, političkih razloga.

Ipak, dodao je da su vrlo brzo došli do granica sopstvenih mogućnosti, zbog čega su i insistirali da je krajnje vrijeme da se donese odluka o daljem modelu razvoja.

Tolić je naglasio da su zaposleni ključna snaga Aerodroma Crne Gore i izrazio uvjerenje da njihov profesionalizam i entuzijazam neće izostati ni u narednom periodu.

Prema njegovim riječima, odluka Vlade predstavlja samo jednu fazu i sada slijedi njena šira elaboracija i rasprava u Skupštini Crne Gore.

Govoreći o svom stavu, Tolić je kazao da lični interes ne smije biti iznad javnog, poručujući da se u ovakvim situacijama mora voditi računa isključivo o onome što je najbolje za državu i javni interes.

On je istakao da su finansijski rezultati Aerodroma Crne Gore izuzetno dobri i da pojedini pokazatelji nikada nijesu bili bolji, ali da detalji koji su sada postali vidljivi ukazuju na to da bi razvoj infrastrukture kroz postojeći model i budžetska ograničenja trajao znatno duže nego što bi bilo prihvatljivo.

“Mi smo se trudili da napravimo iskorak u infrastrukturi i obezbijedimo skromniji priliv budžetu, ali je očigledno da bi put kojim bismo to sami ostvarili bio mnogo duži”, kazao je Tolić.

On je ponovio da ne odustaje od stava da vodi tim koji bi bio spreman da iznese razvojni iskorak sopstvenim snagama, ali je istovremeno ukazao na ključno pitanje – može li crnogorska privreda i crnogorski građani čekati onoliko koliko bi bilo potrebno da se taj posao završi isključivo u okviru javnog sektora.

Sa stručnog, avijacijskog aspekta, Tolić je pozitivnim ocijenio činjenicu da je prvorangirani ponuđač kompanija sa ozbiljnim međunarodnim iskustvom.

Kako je naveo, riječ je o partneru koji upravlja aerodromima sa više od 25 miliona putnika i koji je godinama proglašavan najboljim po iskustvu putnika, efikasnosti i zadovoljstvu korisnika usluga.

“Zato stručna i opšta javnost mogu biti mirne da nije riječ o tržišnim spekulantima, već o javnom preduzeću koje dolazi iz zemlje koja predstavlja moderno društvo”, zaključio je Tolić.

Spajić: Godišnja uplata od koncesija 20 miliona eura

Premijer Milojko Spajić je uporedio uplate državi koje će doći godišnje od koncesija za Aerodrome CG i svih dosadašnjih uplata u trezor države od profita koji je to državno preduzeće imalo od osnivanja do danas.

Spajić je u objavi na mreži X naglasio da će godišnja uplata od koncesije za aerodrome biti 20 miliona eura, a da su sve uplate u državni trezor po osnovu profita od Aerodroma CG od osnivanja 1999. do 2026. bile 19,5 miliona eura.

Sindikalci traže da parlament poništi prijedlog Vlade

Skupština ne bi trebalo da usvoji Prijedlog odluke o davanju koncesije za crnogorske aerodrome, prema kojem bi ona bila dodijeljena prvorangiranom ponuđaču Incheon Airport Corporation (IAC) na period od 30 godina, smatraju reprezentativne sindikalne organizacije dvije vazdušne luke. Predstavnici ovih radničkih asocijacija su poručili da su protiv ovakvog modela davanja aerodroma u koncesiju i pod ovakvim uslovima.

“Smatramo da Skupština ne treba da usvoji navedeni prijedlog, već da se isti treba poništiti, te da se uz ponovno zajedničko angažovanje kako Vlade, tako i svih ostalih relevantnih subjekata i socijalnih partnera, pronađe najbolje rješenje odnosno model upravljanja Aerodromima Crne Gore, prevashodno u interesu države Crne Gore i njenih građana”, navodi se u saopštenju.

Oni su poslanicima poručili da je pred njima odluka koja će dugoročno odrediti sudbinu jednog od najvažnijih državnih resursa.

Iz sindikalnih organizacija su pitali kako je moguće da se odluka od strateškog značaja zasniva na tenderu definisanom još 2018. godine, prije globalnih ekonomskih poremećaja, pandemije i drastičnih promjena u avio-industriji.

“Da li je racionalno i odgovorno da se za 100 miliona eura i približno 30 odsto prihoda ustupe aerodromi koji predstavljaju ključnu saobraćajnu i ekonomsku kapiju države”, pitali su iz sindikalnih organizacija.

Kako su kazali, ako aerodromi već sada ostvaruju kontinuiran rast prihoda i prometa, na osnovu kojih analiza se zaključuje da je isplativije prepustiti upravljanje trećem licu nego zadržati profit u državnom budžetu.

“Zašto država ne bi investirala u sopstvene kapacitete i omogućila dalji razvoj kroz jačanje postojećeg menadžmenta, imajući u vidu da se radi o djelatnosti sa brzim povratom ulaganja? Ko preuzima odgovornost za potencijalno odricanje od višestruko većih dugoročnih prihoda u korist jednokratne naknade”, pitali su sindikati.

Njih je zanimalo i koje su konkretne i pravno obavezujuće garancije za zaposlene – da li će njihova radna mjesta, zarade i prava ostati zaštićeni ili će biti prepušteni poslovnoj politici koncesionara.

Evropski savez protiv ovakvog modela koncesije

U Evropskom savezu smatraju da odluka Vlade da nastavi kompromitovani proces davanja koncesija na aerodrome, pokazuje jasnu namjeru da se taj, za državu štetni posao, dovede do kraja čime bi Crna

Gora ostala bez upravljanja nad jednim od najznačajnijih resursa, smatraju u Evropskom savezu.

“Upravo je i zahtjev poslanika Evropskog saveza za ponovnom procjenom vrijednosti Aerodroma Crne Gore pokazao da vrijednost aerodroma znatno premašuje 150 miliona eura i to skoro za duplo što znači da se odluka o eventualnom ulasku u koncesioni aranžman ne može donositi administrativno ili iza zatvorenih vrata, što je i bila namjera te vlasti”, navodi se u saopštenju ovog političkog saveza.

Dodaje se da je Vlada ,,nažalost“ odlučila da predloži davanje aerodroma u koncesiju tako da će poslanički klub Evropskog saveza jasno biti protiv takvog modela, i to iz principijelnih i formalnih razloga.

“Davati koncesije na aerodrome po proceduri započetoj prije sedam godina, uz postupak koji je problematizovan i od pojedinih članova Vlade i lokalnih zajednica može samo neko ko ne želi ekonomski napredak Crne Gore, već ima druge interese – za koje bi trebalo da se raspitaju i određeni državni organi”, rekli su iz Evropskog saveza.