Crna Gora povećala trgovinu na 5 milijardi eura, ali deficit sve dublji: Uvoz raste, izvoz pada
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u 2025. godini premašila je 5 milijardi eura, ali uz pogoršanje ključnog problema – rastućeg trgovinskog deficita i slabljenja izvoza.
Uvoz raste, izvoz pada – strukturalni problem ostaje
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u periodu januar–decembar 2025. iznosila je 5,03 milijarde eura, što je rast od 7,2% u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Monstata.
Međutim, detaljniji pogled otkriva zabrinjavajući trend: Izvoz: 572,3 miliona eura (pad od 6,9%), uvoz: 4,46 milijardi eura (rast od 9,3%).
To znači da je Crna Gora nastavila da se oslanja na uvoz, dok izvoz slabi – što dodatno produbljuje trgovinski disbalans.
Pokrivenost uvoza izvozom pala na 12,8%
Jedan od najvažnijih indikatora spoljne trgovine – pokrivenost uvoza izvozom – dodatno je oslabila. Taj indikator je sa 15,1 odsto iz 2024. godine pao na 12,8 odsto u 2025.
Drugim riječima, na svaki euro uvoza dolazi tek 13 centi izvoza – što jasno ukazuje na strukturalnu slabost domaće ekonomije.
Šta Crna Gora izvozi, a šta uvozi?
Struktura razmjene dodatno potvrđuje neravnotežu:
Najveći izvozni sektor:
- Mineralna goriva i maziva – 136,9 miliona eura
od čega električna energija 95,5 miliona
Najveći uvozni sektor:
- Mašine i transportni uređaji – 1,1 milijarda eura
uključujući drumska vozila 420 miliona
Ovakva struktura pokazuje da Crna Gora izvozi uglavnom energiju i sirovine, a uvozi tehnologiju i kapitalnu robu.
Najveći partneri: Region i EU dominiraju
Crna Gora je i dalje najviše upućena na region i Evropu.
Top partneri u izvozu:
- Srbija – 151 milion eura
- Bosna i Hercegovina – 52,8 miliona
- Slovenija – 37,1 milion
Top partneri u uvozu:
- Srbija – 777,8 miliona eura
- Kina – 549,4 miliona
- Njemačka – 453,1 milion
Ukupna razmjena najveća je sa zemljama CEFTA-e i Evropske unije.
Deficit premašio 3,8 milijardi eura
Trgovinski deficit nastavio je da raste i u 2025. godini dostigao je gotovo 3,9 milijardi eura, što je značajno više nego godinu ranije.
Ovo potvrđuje da Crna Gora troši više nego što proizvodi, zavisi od uvoza te da nema dovoljno snažan izvozni sektor.
Rast trgovine bez razvoja proizvodnje
Iako nominalni rast ukupne razmjene djeluje pozitivno, suština je drugačija: rast dolazi gotovo isključivo iz uvoza, izvoz slabi, umjesto da bude motor rasta a deficit se produbljuje
To znači da bez jačanja domaće proizvodnje, industrije i izvoza, ovakav model rasta nije dugoročno održiv.
