Milijarde kroz kase, a profit u procentima: Trgovački lanci u Crnoj Gori rade na tankoj liniji zarade
Najveći trgovački lanci u Crnoj Gori u 2025. ostvarili su više od milijardu eura prihoda, ali analiza poslovnih rezultata pokazuje da im neto profitne marže jedva prelaze 4%. Ko zaista zarađuje, a ko radi na ivici isplativosti?
Na prvi pogled, brojke djeluju impresivno: četiri najveća trgovačka lanca u Crnoj Gori u 2025. godini ostvarila su više od 1,12 milijardi eura prihoda.
Ali kada se zagrebe ispod površine — slika se dramatično mijenja. Jer iza stotina miliona eura prometa krije se realnost koja je tipična za globalni retail: biznis koji “vrti” ogromne iznose, ali zadržava tek nekoliko procenata profita.
Koliko zapravo zarađuju trgovci?
Najveći igrač, Voli, ostvario je oko 390 miliona eura prihoda, ali mu je neto dobit bila oko 16 miliona eura.
To znači da na svakih 100 eura koje kupci ostave na kasi — kompaniji ostaje oko 4 eura čistog profita.
Slična slika je i kod konkurencije:
- HD Laković: ~4,3% neto marža
- Voli: ~4,1%
- Domaća trgovina: ~2,5%
- IDEA CG: ~0,5%
Drugim riječima — IDEA praktično radi na ivici profitabilnosti, uprkos prometu od gotovo 276 miliona eura.
Ko je najefikasniji?
Ako se gleda kvalitet poslovanja, a ne samo veličina — pobjednik je jasan. HD Laković ima najveću neto maržu, najveću dobit po zaposlenom (~7.200 €) kao i
najbolji povrat na imovinu (~8%).
To znači da ova kompanija ne mora biti najveća da bi bila najprofitabilnija po jedinici poslovanja.
Voli, s druge strane, dominira obimom, ali uz nešto nižu efikasnost — što je tipično za lidere tržišta.
Zašto su marže tako niske?
Ovo nije samo crnogorski problem, već priroda retail sektora. Ali u Crnoj Gori je dodatno pojačana zbog visokog uvoza (mali prostor za kontrolu cijena), jakog cjenovnog rata između lanaca, rasta troškova rada, skupe logistike i goriva ali i inflatornog pritiska na nabavne cijene.
Rezultat ovih faktora je da kompanije rastu, ali profit “curi” kroz troškove.
Ključna stvar koju tržište govori
Najvažniji zaključak iz ovih podataka nije ko je prvi — to je jasno. Prava priča je da maloprodaja u Crnoj Gori ulazi u fazu borbe za efikasnost, a ne za rast.
Rast prihoda više nije dovoljan. U narednim godinama presudiće ko ima bolju logistiku, ko sprovede optimizaciju troškova i automatizaciju. Jedan od ključnih faktora biće i privatne robne marke
i pregovaračka moć prema dobavljačima.
Šta slijedi
Ako se trend nastavi, tržište će ići u jednom od dva pravca: konsolidacija – jači preuzimaju slabije i pad profitabilnosti kod neefikasnih igrača. A to znači da će razlika između “velikih” i “profitabilnih” postajati sve veća.
Crnogorski trgovački lanci u 2025. pokazuju ono što se često zaboravlja: veliki promet ne znači veliku zaradu. U ovom biznisu, razlika između uspjeha i problema mjeri se u — par procenata marže.
