Solarni paneli do 999 kW bez građevinske dozvole: Šta donose izmjene Zakona o izgradnji objekata
Predlog izmjena Zakona o izgradnji objekata uvodi jednostavniju proceduru za postavljanje fotonaponskih sistema i toplotnih pumpi, propisuje rok od 30 dana za postupke, ali i odlaže obavezu ugradnje sistema obnovljive energije u nove i rekonstruisane objekte do ulaska Crne Gore u EU.
Crna Gora bi novim izmjenama Zakona o izgradnji objekata mogla znatno pojednostaviti proceduru za male i srednje projekte obnovljivih izvora energije, prije svega solarne panele i toplotne pumpe. Prema Predlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o izgradnji objekata, fotonaponski sistemi do 999 kilovata više se ne bi tretirali kao objekti za koje je potrebna građevinska dozvola, već bi se postavljali na osnovu prijave i propisane tehničke dokumentacije.
To je najvažnija novina dokumenta koji, iako tehnički kratak, može imati značajne posljedice za tržište solarne energije, energetsku efikasnost zgrada, lokalnu infrastrukturu i investitore.
Predlogom se uvodi novi član 74a, kojim se definišu objekti obnovljivih izvora energije za koje se ne izdaje građevinska dozvola. U tu kategoriju ulaze fotonaponski sistemi do 999 kW, termalne i geotermalne toplotne pumpe do 999 kW, kao i termalne i geotermalne toplotne pumpe snage od 1 MW do 50 MW.
Za fotonaponske sisteme do 999 kW biće potrebna prijava i tehnička dokumentacija, uključujući elaborat analize i ispitivanja statičke stabilnosti objekta na kojem se sistem postavlja, kao i dokaz nadležnog organa o ispunjenosti uslova za priključenje na elektroenergetsku infrastrukturu.
Kod termalnih i geotermalnih toplotnih pumpi do 999 kW tražiće se projekat mašinskih instalacija, postrojenja, uređaja i opreme, kao i dokaz o ispunjenosti uslova za priključenje na elektroenergetsku infrastrukturu.
Za veće termalne i geotermalne toplotne pumpe, snage od 1 MW do 50 MW, predviđena je gradnja uz prijavu i tehničku dokumentaciju koja se podnosi građevinskom inspektoru. U tom slučaju potrebni su glavni projekat i akt operatora distributivne mreže, u skladu sa procedurom priključenja objekta propisanom posebnim propisom.
Važna stavka je i rok: postupci za ove objekte ne mogu trajati duže od 30 dana od dana započinjanja postupka. To bi, ukoliko se norma bude dosljedno primjenjivala, moglo smanjiti administrativne barijere za investitore i domaćinstva koja žele da ulažu u sopstvenu proizvodnju energije.
Predlog zakona predviđa i da se glavnim projektom za izgradnju i rekonstrukciju zgrada obavezno obuhvati elaborat o instalaciji sistema za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To uključuje solarne panele, solarne termalne sisteme ili druge odgovarajuće tehnologije, a gdje je tehnički izvodljivo i sisteme za skladištenje energije.
Ipak, primjena ove obaveze se odlaže do dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Drugim riječima, ova norma se sada uvodi u zakonodavni okvir, ali neće odmah proizvoditi obavezu za investitore i projektante.
Predviđeni su i izuzeci. Obaveza planiranja obnovljivih izvora u glavnom projektu ne bi se odnosila na objekte koji predstavljaju kulturno dobro ili se nalaze u zaštićenim područjima ako bi primjena narušila njihova svojstva, zatim na objekte kod kojih tehnička ili ekonomska analiza pokaže da obnovljivi izvori nijesu izvodljivi, kao ni na privremene objekte i objekte posebne namjene.
Još jedna značajna novina odnosi se na lokalne objekte od opšteg interesa. Predlogom se uvodi mogućnost da se takvi objekti postavljaju, odnosno grade i na područjima za koja nije donijet planski dokument sa detaljnom urbanističkom razradom. To može ubrzati realizaciju dijela lokalne infrastrukture, ali će u praksi zahtijevati pažljiv nadzor kako se ova odredba ne bi koristila za zaobilaženje planske discipline.
Lokalne samouprave će, prema Predlogu zakona, morati da donesu propise kojima se uređuje postavljanje, građenje i uklanjanje lokalnih objekata obnovljivih izvora energije u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu. Zakon bi stupio na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Suština predloženih izmjena je jasna: država pokušava da pojednostavi procedure za obnovljive izvore energije i da ih približi investitorima, građanima i lokalnim samoupravama. Najveći praktični efekat mogao bi biti u ubrzanju postavljanja solarnih sistema na krovovima poslovnih, industrijskih i stambenih objekata, posebno za projekte do 999 kW.
Međutim, ključ će biti u podzakonskim aktima, kapacitetu lokalnih samouprava i brzini operatora distributivne mreže. Bez efikasnog priključenja na mrežu i jasnih lokalnih procedura, administrativno ukidanje građevinske dozvole samo po sebi neće biti dovoljno da pokrene veći investicioni talas.
