Statis najavljuje veliki projekat na Durmitoru: Janu by Aman, mogući partner Novak Đoković

Petros Statis najavio je da bi hotelom Durmitor na Žabljaku trebalo da upravlja luksuzni brend Janu by Aman, dok je Novak Đoković zainteresovan da postane partner u projektu. Investitor kaže da se trenutno provjeravaju troškovi, rokovi i svi elementi investicije, te da će detalji uskoro biti predstavljeni javnosti. Novi zamah projektu omogućio je dogovor države i investitora o ponovnom otvaranju Svetog Stefana, koji Statis vidi kao početak šireg investicionog ciklusa u Crnoj Gori.

Projekat hotela Durmitor na Žabljaku mogao bi uskoro dobiti konkretne rokove, finansijsku konstrukciju i novo međunarodno partnerstvo, nakon što su država i investitor postigli dogovor o ponovnom otvaranju Svetog Stefana.

Vlasnik kompanije Adriatic Properties Petros Statis kazao je u intervjuu za portal Bankar.me da bi budućim hotelom trebalo da upravlja Janu by Aman, brend iz portfolija luksuzne hotelske grupe Aman.

Potvrdio je i da je Novak Đoković zainteresovan za ulazak u projekat.

„Bio sam veoma srećan kada smo razgovarali i kada je iskazao interesovanje da postanemo partneri na tom projektu. Samo je pitanje vremena kada ćemo objaviti sve detalje“, kazao je Statis.

Prema njegovim riječima, trenutno se ponovo analiziraju razvojni koncept, troškovi, rokovi, način finansiranja i svi ostali elementi projekta.

Statis nije saopštio kada bi radovi mogli biti nastavljeni niti kolika je trenutno procijenjena vrijednost investicije, ali je najavio da će uskoro uslijediti „veliko saopštenje“.

„Vjerujte mi, i vi i crnogorska javnost bićete zadovoljni našim planovima“, poručio je.

Đoković posebno vezan za Durmitor

Govoreći o mogućem partnerstvu sa Novakom Đokovićem, Statis je kazao da proslavljeni teniser voli Crnu Goru, Sveti Stefan i posebno prirodu Durmitora.

Podsjetio je da se Đoković vjenčao na Svetom Stefanu, ali je ocijenio da je možda još snažnije vezan za Žabljak i durmitorski kraj.

Prema Statisovim riječima, Đoković osjeća da mu priroda Durmitora daje posebnu energiju, zbog čega je pokazao interesovanje za učešće u hotelskom projektu.

Ulazak jednog od najpoznatijih sportista svijeta u investiciju mogao bi projektu donijeti značajnu međunarodnu vidljivost, ali Statis nije precizirao kakav bi oblik partnerstva bio razmatran niti koliki bi udio Đoković mogao imati.

Dogovor o Svetom Stefanu otvorio vrata projektu na Žabljaku

Statis je povezao budućnost hotela Durmitor sa dogovorom postignutim između investitora i Vlade o ponovnom otvaranju Svetog Stefana.

Kako je objasnio, još nijesu prošla ni dva mjeseca od postizanja osnovnog sporazuma, zbog čega se na proces gleda kao na novi početak za cijeli investicioni portfolio.

„Durmitor je takođe dio tog plana, jer govorimo o istom operateru“, kazao je Statis.

To znači da je rješavanje dugogodišnjeg spora oko Aman Svetog Stefana uklonilo jednu od ključnih prepreka za nastavak saradnje sa Aman grupom i na drugim lokacijama u Crnoj Gori.

Iako još nema preciznih rokova, najava brenda Janu by Aman i mogućeg partnerstva sa Đokovićem predstavlja najkonkretniji signal posljednjih godina da bi projekat hotela Durmitor mogao biti ponovo aktiviran.

Sveti Stefan ponovo otvoren nakon pet sezona

Sveti Stefan je ponovo otvoren 1. jula, poslije pauze koja je trajala pet turističkih sezona, a prvi rezultati, prema riječima Statisa, potvrđuju da interesovanje za čuvenu crnogorsku destinaciju nije nestalo.

Statis kaže da je očekivao snažan odziv gostiju jer dobro poznaje vrijednost lokacije u koju se zaljubio još prilikom prve posjete.

Tada je Sveti Stefan još poslovao u okviru Budvanske rivijere i bio u veoma lošem stanju. U početku je u projekat ušao kao pasivni investitor, da bi vremenom preuzeo punu odgovornost za investiciju.

„Magija ovog mjesta i dalje je prisutna“, poručio je.

„Prevladali su zdrav razum i zajednički interes“

Ponovnom otvaranju prethodile su godine nesuglasica između zakupca, hotelskog operatera Aman i crnogorske države. Spor je doveo do zatvaranja hotela, međunarodne arbitraže i, prema riječima Statisa, ogromnih pravnih troškova.

On smatra da dogovor sa Vladom nije postignut prvenstveno zbog modela prema kojem bi državi pripalo deset odsto godišnje dobiti, već zato što su obje strane konačno sagledale štetu koju proizvodi nastavak sukoba.

Statis tvrdi da se Adriatic Properties našao između političkih i pravnih nesuglasica, iako je u projekat uloženo mnogo novca i angažovan jedan od najpoznatijih hotelskih operatera na svijetu.

Aman je, kako je objasnio, insistirao da ne može poslovati ukoliko nijesu ispunjene ranije ugovorene obaveze, dok su sa druge strane postojale tvrdnje da je prvobitni ugovor bio sporan još od trenutka potpisivanja.

Nakon godina konflikta, investitor i država sjeli su za isti sto i dogovorili da Sveti Stefan ponovo vrate na međunarodno turističko tržište.

Širi pristup građanima i poštovanje lokalne zajednice

Jedno od najosjetljivijih pitanja tokom prethodnih godina odnosilo se na pristup plažama, crkvama i prostoru Miločerskog parka.

Statis tvrdi da je investitor od početka pokušavao da izgradi korektan odnos sa lokalnim stanovništvom, omogućavajući pristup crkvama i plažama, kao i dajući prednost mještanima prilikom zapošljavanja.

Prema njegovim riječima, kompanija se u pojedinim situacijama odricala i prava koja su joj pripadala na osnovu važećeg ugovora, kako bi pokazala da Sveti Stefan ne posmatra kao zatvorenu privatnu teritoriju.

„Ovo mjesto ne pripada meni. Ono pripada građanima Crne Gore. Mi smo ga zakupili i ulažemo novac kako bismo mu vratili nekadašnji sjaj“, poručio je.

Kao primjer odnosa prema kulturnom nasljeđu naveo je obnovu crkve, koju je, kako kaže, lično finansirao, kao i složene konzervatorske radove na ostrvu.

Tokom rekonstrukcije kamenje je uklanjano, obilježavano brojevima i vraćano na isto mjesto, kako bi se sačuvala autentičnost objekata i ambijenta.

Statis: Kraljičina plaža nije postala privatna dolaskom Amana

Poseban predmet spora bila je Kraljičina plaža, za koju Statis tvrdi da je i prije dolaska kompanije Adriatic Properties imala privatni karakter.

On smatra da je u javnosti stvoreno pogrešno uvjerenje da je pristup plaži ograničen tek tokom upravljanja Amana i njegove kompanije.

Podsjetio je da je investitor na području Kraljičine plaže imao pravo da izgradi novi hotel, ali da je umjesto toga uredio spa-centar, koji kompaniji ne donosi prihod kakav bi mogla ostvariti izgradnjom većeg hotelskog kapaciteta.

Takva odluka, prema njegovim riječima, donesena je kako bi se sačuvao pejzaž i izbjegla prekomjerna gradnja na jednoj od najvrjednijih lokacija crnogorske obale.

Statis je potvrdio da će investitor poštovati sve što je dogovoreno sa Vladom, uključujući obavezu da se lokalnoj zajednici i građanima omogući širi pristup prostoru.

Sveti Stefan kao magnet za velike investitore

Statis smatra da je otvaranje Aman Svetog Stefana bilo jedan od ključnih trenutaka u razvoju crnogorskog luksuznog turizma i privlačenju međunarodnih investitora.

Prema njegovim riječima, brojni investitori koji su kasnije razvili velike projekte na crnogorskoj obali prethodno su boravili upravo na Svetom Stefanu.

Naveo je investitore iz Azerbejdžana povezane sa razvojem Portonovog, nekadašnje i sadašnje vlasnike Porto Montenegra, predstavnike Katarske investicione uprave, kao i porodicu Sawiris, koja stoji iza projekta Luštica Bay.

Statis tvrdi da su mnogi od njih prvo upoznali Aman Sveti Stefan, a zatim odlučili da detaljnije istraže mogućnosti za ulaganje u Crnoj Gori.

Među gostima Svetog Stefana bili su i neki od najpoznatijih ljudi iz svijeta biznisa i tehnologije. Statis je izdvojio osnivača Microsofta Bila Gejtsa, kojeg je upoznao upravo na ovoj lokaciji.

Nammos Resort kao nova luksuzna destinacija

Statis je govorio i o projektu Nammos Resort Montenegro, koji bi trebalo da bude izgrađen u Smokva Bayu na Budvanskoj rivijeri.

Ugovor o saradnji između Nammos Hotels & Resorts i investitora projekta nedavno je potpisan, a otvaranje rizorta planirano je za 2029. godinu.

Statis je kazao da Nammos predstavlja luksuzni koncept zasnovan na ugostiteljstvu i životnom stilu sa pet zvjezdica.

On je u razvoj tog brenda investirao nakon Svetog Stefana i preseljenja porodice u Dubai. Nammos je, prema njegovim riječima, upravo širenjem sa Mikonosa na Dubai postao globalno prepoznatljiv.

Statis tvrdi da je restoran Nammos u Dubaiju ostvario promet od oko 70 miliona dolara i postao jedan od najuspješnijih pojedinačnih restorana na svijetu.

Zuma dodatno podiže međunarodni profil destinacije

Na Svetom Stefanu je tokom ljeta prisutan i međunarodni restoranski brend Zuma, koji je dio poslovnog portfolija Statisa i njegovih partnera iz Abu Dabija.

Statis je kazao da su predstavnici kompanije koja upravlja Zumom u početku bili iznenađeni idejom da restoran otvore u Crnoj Gori.

Nakon dolaska i upoznavanja destinacije, njihov odnos se, prema njegovim riječima, promijenio, a sada su zadovoljni poslovnim potencijalom lokacije.

On smatra da dolazak brendova poput Zume i Nammosa povećava vrijednost cijele destinacije, jer takve kompanije restorane i hotele uglavnom otvaraju na kultnim i međunarodno prepoznatljivim lokacijama.

„Velika imena već čekaju svoju priliku“

Statis je najavio mogućnost novih investicija i dolaska dodatnih brendova u Crnu Goru, posebno kroz partnerstva koja ima sa investitorima i poslovnim strukturama iz Abu Dabija i Dubaija.

Poručio je da će njegova kompanija razmatrati sve projekte koji imaju poslovnog smisla i koji se uklapaju u postojeći portfolio.

Kao jedan od ključnih uslova za dalji razvoj turizma izdvojio je unapređenje avionske povezanosti.

Prema njegovim riječima, gosti Svetog Stefana i drugih luksuznih destinacija često imaju poteškoće da pronađu odgovarajuće letove i kvalitetne veze sa Crnom Gorom.

Zato očekuje da država realizuje planove za razvoj aerodroma i bolje povezivanje sa najvažnijim evropskim i svjetskim tržištima.

„Ukoliko Crna Gora sprovede planove o kojima se govori, doći će još više brendova. Sva velika imena već čekaju svoju priliku“, poručio je Statis.

On smatra da dolazak velikih međunarodnih investitora ne znači samo otvaranje luksuznih hotela i restorana, već i nova radna mjesta, dolazak gostiju veće platežne moći i veću tražnju za domaćim proizvodima i uslugama.