Crnogorska zastava, strani vlasnici: Srbija i Rusija drže više od pola registrovanih jahti

U crnogorski registar upisano je 576 jahti, ali su samo 79 njih, odnosno 13,7 odsto, u vlasništvu fizičkih ili pravnih lica iz Crne Gore. Vlasnici iz Srbije i Rusije zajedno imaju 305 jahti – više od polovine ukupnog registra.

Crnogorski registar jahti mnogo je više međunarodni nego domaći. Analiza Investitora, urađena na osnovu novog spiska Uprave pomorske sigurnosti sa stanjem na 12. avgust 2026. godine, pokazuje da su vlasnici iz inostranstva upisani uz čak 497 od ukupno 576 jahti.

To znači da stranim vlasnicima pripada 86,3 odsto registrovane flote, dok je udio vlasnika iz Crne Gore svega 13,7 odsto.

Srbija ubjedljivo prva, Crna Gora tek treća

Najviše jahti imaju vlasnici iz Srbije – 193, što predstavlja 33,5 odsto cijelog registra. Praktično, svaka treća jahta sa crnogorskom registarskom oznakom ima vlasnika iz Srbije.

Na drugom mjestu je Rusija sa 112 jahti ili 19,4 odsto, dok je Crna Gora tek treća sa 79 upisa.

Samo vlasnici iz Srbije i Rusije zajedno kontrolišu 53 odsto svih jahti u registru. Kada im se pridruže vlasnici iz Crne Gore, tri vodeće države obuhvataju dvije trećine ukupnog spiska.

U registru se pojavljuje 50 različitih oznaka država, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Ujedinjene Arapske Emirate, Izrael, Sejšele, Britanska Djevičanska Ostrva i Maršalska Ostrva. Kod kompanija, međutim, država iz registra označava zemlju u kojoj je upisano pravno lice, što ne mora nužno otkrivati krajnjeg vlasnika jahte.

Za nepuna dva mjeseca 35 novih upisa, ali i 20 brisanja

Poređenje sa zvaničnim spiskom od 16. juna pokazuje da je broj registrovanih jahti za nepuna dva mjeseca povećan sa 561 na 576.

Neto rast iznosi 15 jahti ili 2,7 odsto, ali se iza tog rezultata krije znatno veća dinamika: u avgustovskom spisku pojavilo se 35 novih oznaka, od MNE 1243 do MNE 1277, dok 20 jahti iz junskog registra više nije na spisku.

I u novom talasu dominiraju vlasnici iz Srbije. Od 35 novih upisa, njih 18, odnosno više od polovine, pripada vlasnicima koji su u registru povezani sa Srbijom. Vlasnici iz Crne Gore, Rusije i BiH dobili su po tri nova upisa.

Kada se uračunaju i jahte uklonjene sa spiska, broj jahti vlasnika iz Srbije povećan je za 11, sa 182 na 193. Broj jahti domaćih vlasnika porastao je za dvije, sa 77 na 79, dok je broj upisa povezanih sa Rusijom smanjen sa 114 na 112.

Posljednje tri registarske oznake – MNE 1275, MNE 1276 i MNE 1277 – nose jahte „Porto Bjelila“, „Three Queens“ i „Ana K“, a sve tri imaju vlasnike iz Srbije. Prethode im „Squalo“, sa vlasnikom iz Crne Gore, i „My Joy“, sa vlasnicom iz Ukrajine.

Spisak otkriva i nelogičnosti u MMSI brojevima

Analiza je pokazala i moguće tehničke greške u objavljenom registru.

Šest jahti ima upisan MMSI broj od deset cifara, iako Međunarodna unija za telekomunikacije navodi da je MMSI jedinstveni devetocifreni identifikator brodske radio-stanice. Riječ je o jahtama „Aria Mare“, „Oden“, „Puzzle“, „Velak“, „Lady D“ i „Logik“.

Uz to, jahte „Perseus“ i „Swallow Bird“ u objavljenom dokumentu imaju isti MMSI broj – 262012840.

Iz samog spiska nije moguće utvrditi da li su sporni brojevi zaista pogrešno dodijeljeni ili je riječ samo o greškama prilikom unosa i objavljivanja podataka. U svakom slučaju, riječ je o nelogičnostima koje bi Uprava pomorske sigurnosti trebalo da provjeri i ispravi.

Registar nije mjera bogatstva crnogorskih građana

Podaci potvrđuju međunarodni karakter crnogorskog registra, ali ih ne treba tumačiti kao dokaz da se svih 576 jahti stalno nalazi u crnogorskim marinama.

Spisak ne sadrži podatke o dužini, proizvođaču, godištu, vrijednosti ili mjestu veza, niti identifikuje krajnje korisnike kada je kao vlasnik upisana kompanija.

Najvažniji zaključak zato nije da Crna Gora ima 576 domaćih jahti, već da je njen registar prvenstveno usluga koju koriste strani vlasnici. Čak 86 odsto flote formalno je povezano sa inostranstvom, a aktuelni rast registra gotovo u potpunosti predvode vlasnici iz drugih država – naročito Srbije.