Hrana najskuplja od 2022: FAO upozorava na pritisak na potrošačke cijene
Svjetske cijene hrane u septembru su dostigle najviši nivo od novembra 2022. godine, uz najveći rast cijena šećera i žitarica. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da bi produženi poremećaji u transportu i vremenske nepogode mogli donijeti nova poskupljenja za potrošače.
FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati međunarodne cijene korpe osnovnih prehrambenih sirovina, u septembru 2026. iznosio je prosječno 136 bodova, odnosno 1,5 odsto više nego u avgustu. Revidirana vrijednost indeksa za avgust iznosila je 134 boda. investing.com
Glavni ekonomista FAO-a Maximo Torero upozorava da kombinacija poremećaja u Hormuškom moreuzu i Crnom moru, uz klimatske šokove, povećava troškove energije i transporta i podiže cijene ključnih prehrambenih sirovina.
Ako takvi pritisci potraju, prema njegovoj ocjeni, prenijeće se na potrošačke cijene hrane, a posebno će biti izložene zemlje koje zavise od uvoza hrane i energenata. fao.org
Šećer i žitarice predvode rast cijena
Najviše je porastao indeks cijena šećera – 6,1 odsto u odnosu na avgust. Rast je podstaknut očekivanjima slabije svjetske ponude u sezoni 2026/2027, uz nepovoljne vremenske prilike i rizike povezane sa klimatskim fenomenom El Ninjo.
Indeks cijena žitarica porastao je 5,1 odsto, prvenstveno zbog skuplje pšenice usljed transportnih ograničenja u crnomorskoj regiji i rasta cijena kukuruza zbog zabrinutosti za prinose u Sjedinjenim Američkim Državama.
Biljna ulja poskupjela su 0,9 odsto. Rast je predvodilo palmino ulje, zbog snažne svjetske tražnje i zabrinutosti da bi sušno vrijeme u jugoistočnoj Aziji moglo ugroziti proizvodnju. fao.org
Meso i mliječni proizvodi pojeftinili
Kretanja nijesu bila jednaka u svim kategorijama. Indeks cijena mesa pao je 1,1 odsto, zahvaljujući nižim cijenama svinjetine i živinskog mesa i obilnoj izvoznoj ponudi.
Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su 0,1 odsto. Pad cijena sira blago je nadmašio rast cijena mlijeka u prahu, dok su cijene maslaca ostale približno na avgustovskom nivou. fao.org
Manja proizvodnja i trgovina žitaricama
U odvojenom izvještaju FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini iznositi približno 2,98 milijardi tona, što je 2,1 odsto manje nego prošle godine. Ipak, ovogodišnja žetva bila bi druga najveća otkad se prate podaci, nakon prošlogodišnjeg rekorda.
Potrošnja žitarica u sezoni 2026/2027. trebalo bi da bude oko 2,97 milijardi tona, dok se zalihe na kraju sezone, tokom 2027. godine, procjenjuju na 950 miliona tona, približno koliko i na njenom početku.
Svjetska trgovina žitaricama trebalo bi da se smanji 3,5 odsto, na 505,8 miliona tona. FAO očekuje slabiji izvoz pšenice i kukuruza zbog ograničenih ruta kroz Crno more i nedovoljnih alternativnih transportnih kapaciteta. fao.sitefinity.cloud
Šta ovaj rast znači za potrošače?
FAO-ov indeks prati međunarodne cijene sirovina, pa septembarski rast od 1,5 odsto ne znači da je hrana u prodavnicama poskupjela za isti procenat.
Za potrošače u Crnoj Gori ovaj izvještaj predstavlja signal mogućih dodatnih pritisaka na cijene uvoznih proizvoda. Obim i brzina eventualnog prenosa zavisiće od nabavnih ugovora, zaliha, troškova prevoza i poslovnih odluka dobavljača i trgovaca. Sam izvještaj ne daje prognozu poskupljenja za crnogorsko tržište.
