Jesu li znali gdje stiže metro? Istraživanje o državnim službenicima uzdrmalo Singapur
Istraživanje je pokazalo da su državni službenici češće kupovali stanove uz buduće stanice metroa prije objave njihovih lokacija. Vlasti provjeravaju da li su pojedinci koristili povjerljive informacije za ličnu zaradu.
U zemlji poznatoj po strogom odnosu prema korupciji, jedan akademski rad otvorio je neugodno pitanje: jesu li državni službenici znali gdje će stići metro prije ostalih kupaca nekretnina — i tu prednost pretvarali u novac?
Istraživanje ekonomista Tomaša Piskorskog, Amita Serua, Jiana Zhanga i Chun Zhao, pokazuje da su službenici u Singapuru tokom analiziranog perioda 2007–2019. imali oko 60 odsto veću vjerovatnoću da kupe privatni stan u krugu od jednog kilometra od planirane, ali još neobjavljene stanice metroa, u odnosu na uporedivu kontrolnu grupu.
Za one koji su stanove kasnije prodali, procijenjena dodatna zarada iznosila je oko 80.000 singapurskih dolara, odnosno približno 62.000 američkih dolara, po godini držanja nekretnine, u poređenju sa vlasnicima sličnih stanova u drugim djelovima grada. Riječ je o procijenjenoj razlici u zaradi pri prodaji, a ne o godišnjem prihodu od izdavanja.
Kupovina prije nego što javnost sazna
Rad je objavljen u septembru kroz američki Nacionalni biro za ekonomska istraživanja (NBER). Autori su povezivali evidenciju transakcija nekretninama sa podacima o državnim službenicima, kako bi ispitali kupovine u blizini budućih stanica sistema Mass Rapid Transit (MRT).
Prema njihovim nalazima, razlika u kupovinama bila je naročito izražena godinu do dvije prije javne objave lokacija stanica. Obrazac je bio koncentrisan među službenicima srednjeg nivoa i institucijama povezanim sa planiranjem željezničkog saobraćaja, a autori su slične signale uočili i kod rođaka.
Poslovna logika potencijalne prednosti je jednostavna: buduća stanica može povećati privlačnost lokacije. Kupac koji za plan sazna ranije može steći nekretninu prije nego što tržište tu informaciju ugradi u cijenu.
Međutim, nalaz o neuobičajenim kupovinama sam po sebi ne dokazuje da je konkretan službenik zloupotrijebio položaj.
Vlada provjerava transakcije iz perioda 2007–2011.
Singapurska vlada je 25. septembra saopštila da provjerava kupovine službenika koji su u vrijeme transakcija učestvovali u planiranju metroa.
Važna je razlika između šireg perioda analize i perioda koji vlasti provjeravaju: prema zvaničnom saopštenju, sporni statistički obrazac odnosi se na objave stanica do 2011. godine, a nije uočen kod objava nakon te godine. Provjera je zato usmjerena na kupovine iz perioda 2007–2011.
Vlasti upozoravaju da su informacije ili nagađanja o budućim linijama mogla već biti javno dostupna, uključujući kroz marketing stambenih projekata. Svaku transakciju treba pojedinačno provjeriti kako bi se utvrdilo da li je kupac imao povjerljivu informaciju i da li ju je koristio.
Ako pronađu dokaze da je službenik takve podatke upotrijebio za ličnu korist, predmet će proslijediti policiji. Public Service Division
Polemika zahvatila i akademsku zajednicu
Objava rada uslijedila je ubrzo nakon odluke o povećanju primanja singapurskih ministara do devet odsto, što je dodatno pojačalo nezadovoljstvo javnosti.
Rasprava se prenijela i na univerzitete. Profesori Nacionalnog univerziteta Singapura Ivan Png i Jessica Pan zatražili su da njihova imena budu uklonjena iz zahvalnica rada, navodeći da nijesu bili upoznati sa njim. Png je rekao da nije davao komentare ni podatke, dok je Pan navela da je njeno ime uključeno greškom.
Među pomenutim akademicima našao se i harvardski ekonomista Shengwu Li, unuk pokojnog osnivača modernog Singapura Lee Kuan Yewa i kritičar tamošnjih vlasti. Navođenje u zahvalnicama, međutim, nije isto što i autorstvo ili potvrda nalaza istraživanja.
Rad je za sada radna verzija i nije prošao naučnu recenziju. Autori su upozorili i da nalaze o naknadnim prodajama treba tumačiti oprezno zbog relativno malog broja takvih transakcija u uzorku.
Koliko vrijedi informacija prije svih ostalih?
Za poslovnu publiku ova priča otvara pitanje koje prevazilazi Singapur: koliko vrijedi ranije saznanje o javnoj investiciji koja može promijeniti cijene nekretnina?
Iz ugla tržišta, slučaj pokazuje zašto transparentnost planiranja infrastrukture ima i ekonomsku vrijednost. Kada neki kupci raspolažu informacijama koje drugi nemaju, može nastati prednost koja se mjeri desetinama hiljada dolara.
Da li je upravo takva prednost nezakonito korišćena u Singapuru, tek treba utvrditi. Istraživanje je otvorilo ozbiljnu sumnju; dokaze o odgovornosti pojedinaca moraće da pruži provjera konkretnih transakcija.
