Euro model: Hoće li mladi teže dolaziti do prvog posla?
Veće minimalne zarade koje premijer Milojko Spajić najavljuje za januar 2027. otvaraju važno pitanje za mlade: hoće li uz bolju početnu platu imati i dovoljno prilika da dobiju prvi posao? Ekonomista Milorad Katnić i strukovna udruženja upozoravaju da nagli rast troškova rada može uticati na zapošljavanje, obuku početnika i odnose između plata zaposlenih.
Prema najavi premijera, minimalne neto zarade iznosile bi 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem, 1.250 eura za srednje i 1.400 eura za visoko obrazovanje. Kategorije su vezane za obrazovanje potrebno za radno mjesto, pa sama fakultetska diploma ne znači automatski pravo na najviši minimum.
Spajić reformu predstavlja kao način povećanja životnog standarda i zadržavanja ljudi u Crnoj Gori pred članstvo u EU. Najavljeno poresko rasterećenje trebalo bi da omogući rast neto primanja, ali poslodavci upozoravaju da ono ne pokriva cjelokupan trošak podizanja najnižih plata.
Prvi posao košta više od početne plate
Katnić upozorava da poslodavac kod zapošljavanja početnika računa i vrijeme potrebno za obuku, angažovanje iskusnijih kolega i period do samostalnog rada. Ako novi minimum znatno poveća taj ukupni trošak, firma bi mogla postati opreznija pri otvaranju početničkih pozicija. Za mladog kandidata to bi moglo značiti manje prilika za sticanje iskustva ili strože uslove pri zapošljavanju.
Zakonski minimum, pritom, ne izjednačava automatski platu početnika i iskusnog radnika. Međutim, kada se njihove zarade približe, poslodavac može biti pod pritiskom da poveća i primanja zaposlenih sa većim znanjem i odgovornošću.
Rast minimuma mijenja cijeli sistem zarada
Na taj efekat upozorava Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM), koja podržava cilj rasta životnog standarda, ali traži procjenu šireg uticaja reforme. Prema njenoj ocjeni, povećanje minimuma može zahtijevati korekcije drugih plata kako bi se očuvale razlike koje odražavaju iskustvo, učinak i odgovornost.
AMM ukazuje i na potrebu jasnih pravila o sistematizaciji radnih mjesta, dovoljno vremena za prilagođavanje kompanija i procjene posljedica po investicije i zapošljavanje.
Zanatska komora traži vraćanje predloženih zakona na novo razmatranje. Njena primjedba je da isti obrazovni prag ne odražava tržišnu vrijednost različitih poslova: minimum od 1.250 eura može biti nizak za vrhunskog majstora, a teško održiv za pomoćnog radnika u mikrofirmi sa skromnim prihodima.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica posebno je upozorio na ranjivost malih biznisa na sjeveru i mogućnost smanjenja zaposlenosti, poskupljenja i prelaska u sivu ekonomiju.
Hoće li veće plate pratiti više prilika?
Katnić šire rizike povezuje sa povećanjem zarada bez odgovarajućeg rasta produktivnosti: pritiskom na cijene, investicije, konkurentnost i javne finansije. Za mlade je naročito važno da se provjeri kako bi takve promjene uticale na spremnost firmi da zapošljavaju i obučavaju nove radnike.
Zato bi procjena Euro modela trebalo da pokaže očekivani efekat na početnička radna mjesta, uz jasno objašnjenje tretmana pripravnika, stručnog osposobljavanja i rada sa nepunim radnim vremenom.
Uspjeh programa u zadržavanju mladih mjeriće se i dostupnošću prvog zaposlenja. Veća početna plata može biti snažan razlog za ostanak, ako je prati realna mogućnost da se posao dobije i u njemu napreduje.
