Šta DSA zakon donosi Crnoj Gori: Više prava na internetu i stroža pravila za online trgovinu
Obrazloženje uklonjenih objava, mogućnost osporavanja odluka platformi, transparentniji oglasi, zaštita djece i jasniji podaci o prodavcima — to su neke od ključnih promjena koje donosi evropski Akt o digitalnim uslugama. Crna Gora usvojila je zakon za njegovo sprovođenje, ali glavne odredbe domaćeg propisa primjenjivaće se tek od pristupanja Evropskoj uniji.
Zakon za sprovođenje Regulative (EU) 2022/2065 o digitalnim uslugama, poznate kao DSA, postavlja nacionalni okvir za nadzor nad digitalnim posrednicima i zaštitu njihovih korisnika. Njegov značaj obuhvata društvene mreže, platforme za kupovinu, rezervacije i druge usluge koje povezuju korisnike sa sadržajem, robom i uslugama.
Za crnogorsku javnost najvažnije je razumjeti dvije stvari: zakon priprema institucije za primjenu evropskih pravila, a elektronsku trgovinu obuhvata prvenstveno kroz odgovornost platformi koje posreduju između kupaca i trgovaca.
Šta je DSA i kada počinje primjena u Crnoj Gori?
DSA je uredba Evropske unije, a ne direktiva. Ona propisuje obaveze digitalnih posrednika, dok crnogorski zakon određuje domaćeg koordinatora, postupke nadzora, pritužbe i sankcije.
Prema Vladinim amandmanima i njihovim korekcijama u Zakonodavnom odboru, zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu. Međutim, glavne odredbe, uključujući nadzorna i kaznena ovlašćenja, primjenjivaće se od pristupanja Crne Gore EU.
Od stupanja na snagu primjenjuju se članovi 21 i 22, koji se odnose na podzakonski akt i pripremne aktivnosti. Do članstva je predviđeno jačanje kapaciteta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, uz godišnje izdvajanje najmanje 0,05 odsto tekućeg državnog budžeta.
Usvajanje zakona zato ne znači da je novi domaći sistem pritužbi i kažnjavanja već počeo da funkcioniše u punom obimu.
Šta se mijenja u odnosu na dosadašnja pravila?
Internet ni do sada nije bio prostor bez zakona. Prevare, nezakonita prodaja i povrede prava potrošača već podliježu odgovarajućim propisima. Crna Gora ima Zakon o elektronskoj trgovini i Zakon o zaštiti potrošača.
DSA dodaje sistem obaveza za posrednike: kako primaju prijave, obrazlažu uklanjanje sadržaja, omogućavaju osporavanje odluka i prikazuju oglase. Obaveze zavise od vrste usluge, veličine i uticaja pružaoca.
Korisnik dobija pravo da zna zašto mu je objava uklonjena
Jedna od najvažnijih promjena jeste obaveza hosting servisa, uključujući platforme, da obrazlože određene odluke o uklanjanju ili ograničavanju sadržaja.
Korisnik treba da dobije objašnjenje da li je problem nezakonitost sadržaja ili kršenje pravila platforme. To su različiti osnovi: objava može biti zakonita, a ipak protivna uslovima korišćenja.
Za platforme na koje se primjenjuju odgovarajuće odredbe predviđeni su interni prigovor i sertifikovano vansudsko rješavanje sporova. Ostaje i mogućnost sudske zaštite.
Praktično, građanin ili preduzetnik čija je objava uklonjena treba da ima jasniji put da zatraži preispitivanje odluke. To ne garantuje da će objava ili nalog biti vraćeni.
Oglasi moraju biti prepoznatljivi, a preporuke razumljivije
DSA zahtijeva da korisnik prepozna oglas i dobije informacije o tome u čije ime se prikazuje, ko ga plaća i koji su glavni kriterijumi određivanja publike.
Platforme koje koriste sisteme preporučivanja treba da objasne njihove glavne parametre. Veoma velike platforme imaju dodatnu obavezu da ponude najmanje jednu opciju preporuka koja se ne zasniva na profilisanju korisnika.
Evropski okvir zabranjuje i određene manipulativne načine oblikovanja interfejsa, kojima se korisnici obmanjuju ili im se otežava slobodno i informisano odlučivanje.
Šta donosi djeci i roditeljima?
Za platforme dostupne maloljetnicima, na koje se primjenjuje član 28 DSA, predviđene su odgovarajuće i proporcionalne mjere za visok nivo privatnosti, bezbjednosti i sigurnosti.
Zabranjeno je prikazivanje oglasa zasnovanih na profilisanju pomoću ličnih podataka kada platforma sa razumnom sigurnošću zna da je korisnik maloljetan.
To nije zabrana svakog oglasa koji dijete može vidjeti. Riječ je o zabrani korišćenja njegovih podataka i profila za takvo oglašavanje. Uspješnost zaštite zavisiće od konkretnih mjera i nadzora.
Da li zakon obuhvata elektronsku trgovinu?
Da — posebno online platforme preko kojih potrošači zaključuju ugovore sa drugim trgovcima. Evropska uredba tu oblast posebno uređuje članovima 30, 31 i 32.
Predviđeno je da platforma:
- prikupi propisane identifikacione i kontakt podatke trgovca;
- uloži sve razumne napore da procijeni njihovu pouzdanost i potpunost;
- učini propisane podatke dostupnim potrošačima;
- omogući trgovcima da prikažu potrebne informacije o proizvodu i bezbjednosti;
- uloži razumne napore u nasumične provjere ponuda prema dostupnim zvaničnim bazama.
Vladini amandmani posebno pojašnjavaju da platforma nema obavezu apsolutne garancije tačnosti podataka prodavca.
Ako sazna da je preko nje prodavan nezakonit proizvod ili usluga, DSA predviđa obavještavanje kupaca, pod propisanim uslovima, o nezakonitosti, identitetu trgovca i mogućnostima pravne zaštite.
Obična internet prodavnica i platforma nijesu isto
Iz definicija digitalnog posrednika proizilazi važna razlika: prodavnica koja na svom sajtu prodaje isključivo sopstvenu robu nije samo zbog toga platforma na kojoj posluju drugi trgovci.
Ako servis omogućava drugim prodavcima da nude robu i potrošačima da sa njima zaključuju ugovore, ulazi se u drugačiji regulatorni okvir. Klasifikacija zavisi od stvarnih funkcija usluge.
DSA zato ne zamjenjuje sve propise o online kupovini. Reklamacije, saobraznost robe, odustanak od kupovine i povraćaj novca i dalje se procjenjuju prema potrošačkim i drugim relevantnim pravilima.
Nova zaštita dodaje odgovornost posrednika preko kojeg se kupovina obavlja, uz postojeće obaveze samog trgovca.
Da li iste obaveze važe za male firme i tehnološke gigante?
Ne. DSA razlikuje posredničke usluge, hosting servise, platforme i veoma velike platforme i pretraživače.
Mikro i mala preduzeća imaju izuzetke od pojedinih dodatnih obaveza. Član 29, uz propisane uslove, izuzima mikro i male pružaoce platformi iz posebnog odjeljka o ugovorima sa trgovcima. To nije opšte oslobađanje od zakona niti od odgovornosti prema potrošačima.
Veoma velike platforme i pretraživači, koje Evropska komisija formalno odredi prema pravilima DSA, imaju dodatne obaveze procjene sistemskih rizika i nezavisnih revizija. Prag se odnosi na najmanje 45 miliona prosječnih mjesečno aktivnih korisnika u EU, a ne na ukupan broj korisnika u svijetu.
Ko nadzire i kome se građani obraćaju?
Agencija za audiovizuelne medijske usluge određena je za crnogorskog koordinatora za digitalne usluge. Kada odgovarajuće odredbe počnu da se primjenjuju, građani će moći da joj podnose pritužbe neposredno, elektronski ili preko ovlašćene organizacije.
Agencija će procjenjivati navode i dokaze i obavještavati podnosioca o postupanju. Ako je nadležan koordinator druge članice EU, pritužba se prosljeđuje.
To ne znači da će domaća Agencija samostalno nadzirati sve svjetske platforme. Nadležnosti zavise od pružaoca i vrste obaveze, dok Evropska komisija ima isključivu nadležnost za dodatne obaveze veoma velikih platformi koje se odnose na sistemske rizike.
Kolike su kazne i šta zakon znači za slobodu izražavanja?
Prema saopštenju Ministarstva, za određene povrede predviđena je maksimalna kazna do šest odsto svjetskog godišnjeg prometa pružaoca, a za procesne povrede do jedan odsto godišnjeg dohotka ili svjetskog godišnjeg prometa.
To su gornje granice. U domaćem modelu Agencija prikuplja dokaze i pokreće prekršajni postupak, dok nadležni sud odlučuje o odgovornosti i kazni.
Zakon ne daje neograničeno ovlašćenje za uklanjanje sadržaja. Vladini amandmani pojašnjavaju da naloge protiv nezakonitog sadržaja mogu izdavati organi koji za to već imaju osnov u posebnom zakonu.
DSA donosi više odgovornosti platformama, ali i zaštitu korisnicima od proizvoljnih odluka. Za Crnu Goru praktični rezultat zavisiće od pripremljenosti institucija i primjene pravila nakon članstva.
