Bankama ukinuto prvo da skidaju novac s računa bez znanja klijenata

Nakon tri godine od usvajanja, Ustavni sud je ukinuo član 218 a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim je bilo omogućeno finansijskim institucijama da direktnim podnošenjem zahtjeva Centralnoj banci CBCG prinudno naplate dug po osnovu mjenice. Po tom osnovu su, uglavnom poslovne banke, naplatile više miliona eura, a da pravna lica ili preduzetnici nijesu bili ni obaviješteni, niti su imali pravo žalbe.

Inicijativu Ustavnom sudu je podnio poslanik Aleksandar Damjanović, koji je i tokom rasprave u Skupštini o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ukazivao na neustavnost pomenutog člana. Ustavni sud je član 218 a ukinuo na sjednici 29. septembra, ali ta odluka nije obrazlagana.

“Ne ulazeći u razloge zašto na sajtu Ustavnog suda nema odluke i obrazloženja, potencirao bih činjenicu da je Ustavni sud donio odluku nakon više od dvije godine od kada sam zajedno sa kolegama podnio predlog za ocjenu ustavnosti ove neustavne, tendenciozne i po pravni poredak, koji bi trebalo da štiti svojinska prava, štetne odredbe. Ista je tokom više od tri godine stvarala pravne posledice, rušila svojinska prava dužnika, jedan dio povjerilaca, pretežno poslovne banke, stavila u privilegovan položaj, a radi se o desetinama miliona eura”, izjavio je Damjanović za „Dan” a prenosi CdM.

Prije tri godine zakon je izmijenjen na predlog tadašnjeg poslanika Damira Šehovića. Godinu kasnije, 2015. godine, zakon se ponovo mijenjao i tada je Damjanović zajedno sa koleginicom Danijelom Marković podnio amandman da se taj član ukine, ali je vladajuća većina to odbila.

“Tada sam u raspravi sa ministrom Pažinom, koji se prvi put kao ministar pojavio u Skupštini, blagovremeno ukazao na štetne posledice norme, i najavio da ću sa kolegama tražiti ocjenu ustavnosti, međutim, ministar nije imao volje da uvaži argumente, ni tada, a ni prije par mjeseci kada je krnja skupština ponovo mijenjala zakon na predlog Vlade, gdje je ova nezakonita i neustavna norma prećutana”, rekao je Damjanović.

Podsjetio je i da je prema podacima CBCG, u periodu od juna 2014. do marta 2015. bilo procesuirano više od hiljadu zahtjeva, pri čemu je do tada naplaćeno 4,4 miliona eura, od čega 3,6 miliona od strane poslovnih banaka.

“Kada se uzme u obzir da je norma važila još dvije godine i da su poslovne banke ključni korisnik ove norme, a radi se o desetinama miliona eura, jasno je da ni ova norma nije slučajno uvedena u pravni sistem i ovoliko dugo opstala. Sada će biti interesantno da li će Ustavni sud preduzeti mjere u odnosu na hiljade dužnika po osnovu mjenice, koji su protekle tri godine bili pod udarom norme, bez prava žalbe i prigovora i u podređenom položaju u odnosu na ostale dužnike”, rekao je Damjanović.

Izmjene 2014. godine su dakle išle direktno preko Skupštine, Vlada je tada zaobiđena.

Ministar finansija tada je bio sadašnji guverner Radoje Žugić.

Banke da bi naplatile mjenicu, koja se koristi kao sredstvo obezbjeđenja, trebale su samo da podnesu zahtjev CBCG.

Pravno lice ili preduzetnik nisu morali biti obaviješteni, niti su imali pravo žalbe kada im se naplati mjenica.