Šta bi nas više koštalo: Održavanje u životu ili gašenje Montenegro Airlinesa

Zatvaranje Montenegro erlajnza MA ili njegov odlazak u stečaj bi proizveo direktnu štetu, i kompaniji i državnom budžetu, koja bi iznosila više desetina miliona eura, naveo je izvršni direktor nacionalne avio-kompanije Živko Banjević. On smatra da je neophodno očuvati nacionalnu aviokompaniju. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić saglasan je da je Crnoj Gori potreban nacionalni avio-prevoznik “ali ne po svaku cijenu“, dok je potpredsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević poručio da se nacionalna avio-kompanija brani insistiranjem da bude bolja, a ne bacanjem miliona eura novca građana za greške neodgovornih rukovodilaca.

“Zatvaranje kompanije ili njen odlazak u stečaj u periodu prije ili tokom turističke sezone značilo bi ogromnu štetu za državu, i kroz negativan imidž destinacije Crne Gore, i ekonomski, u smislu plaćanja obeštećenja putnicima i dobavljačima, i raspada jednog složenog poslovnog sistema koji je građen preko 20 godina”, kazao je direktor Banjević Pobjedi.

Prema njegovim riječima, gašenje nacionalnog prevoznika izazvalo bi i indirektan udar sa štetnim posljedicama po crnogorsku privredu.

“Prije svega naravno po turizam, i to na duži period, dok se vazduhoplovno tržište ne bi saniralo na odgovarajući način, ako bi do toga uopšte i došlo”, naglasio je Banjević.

Posljedice

On je naveo da MA na godišnjem nivou prevozi trećinu ukupnog broja putnika na crnogorskim aerodromima, dok u periodu van sezone taj procenat ide i do 45 odsto.

Pri tome, kako kaže, MA čini Crnu Goru dostupnom i povezanom sa glavnim evropskim centrima preko cijele godine.

“Ukoliko bi došlo do gašenja kompanije, crnogorski građani i turisti bi zasigurno bili uskraćeni za kvalitetno povezivanje sa brojnim destinacijama, pogotovo u periodu van ljetnje sezone. Kad kažem uskraćeni za kvalitetno povezivanje, mislim na redukovan broj rotacija po destinacijama do totalnog ukidanja pojedinih destinacija”, izjavio je Banjević.

On smatra da bi drugi avioprevoznici “dolazili i odlazili, letjeli samo kada oni hoće, koliko hoće i odakle hoće“.

“Sve to bi moglo dovesti i do poremećaja tržišta u pravcu rasta tarifa i poskupljenja usluga, što je već zabilježeno u regionu, u zemljama koje su ostale bez svojih avio-kompanija”, upozorio je Banjević.

Prema njegovim riječima, ako bi ikada više i došlo do stabilizacije vazduhoplovnog tržišta sa aspekta komercijalne avijacije, to bi bilo tek nakon određenog perioda, minimum od jedne do tri godine.

“Jer ipak treba nadomjestiti onu trećinu odnosno 45 procenata van sezone koliko drži MA. To bi definitivno proizvelo negativan efekat po turističku privredu, i poljuljalo stabilne osnove kojima je MA ipak garant u velikoj mjeri”, ocijenio je Banjević.

On je poručio da se MA u narednoj godini, a i nakon toga, neće povlačiti.

“Naprotiv, učešće u tržištu i broju prevezenih putnika će bivati sve veće”, tvrdi Banjević.

Navodi da je preliminarni rezultat finansijskog poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine za dva miliona eura bolji u odnosu na isti period prethodne godine, dok će godišnji obrt, kako kaže, iznositi oko 65 miliona eura.

On dodaje da se trenutno razmatra model koji bi, uz optimizaciju na svim nivoima poslovanja i finansijsko restrukturiranje, osim povećanja prihoda i broja putnika značio i stvaranje pretpostavki za redovno izmirenje svih obaveza koje proizilaze iz poslovanja.

“S tim ciljem smo u prethodnom periodu pripremili dvadesetogodišnju projekciju poslovanja kompanije, koja omogućuje precizna podešavanja i donošenje adekvatnih poslovnih odluka i biznis plana. Tako je biznis plan za narednu godinu, koji uključuje i angažman aviona većeg kapaciteta u toku naredne ljetnje sezone, spreman za usvajanje”, rekao je Banjević.

On je najavio i da je biznis plan na tri i pet godina u završnoj fazi pripreme, i “takođe će uskoro biti spreman za usvajanje”

“Preduslov za rad na biznis planu je bio usvajanje dugoročne komercijalne i operativne strategije. Operativna strategija se prije svega odnosi na kompanijsku flotu, s obzirom na to da ćemo uskoro morati da zamijenimo preostala dva aviona tipa foker F100, kojima će isteći resursi”, izjavio je Banjević i dodao da će taj model poslovanja dugoročno omogućiti stabilno poslovanje kompanije.

On je naveo da MA ima podršku vlasnika, odnosno Vlade, kao i turističke privrede.

“U skladu sa već pomenutim poslovnim modelom kompanija će moći da očuva tržište, prevozi veći broj putnika i da ima šansu da otvara nova i udaljenija tržišta što je posebno značajno za turističku privredu Crne Gore, i na kraju da uspostavi agresivniju komercijalnu politiku prema konkurenciji na već postojećim tržištima”, tvrdi Banjević.

On smatra da je u narednom periodu neophodno raditi na pripremi jedinstvene strategije avio-dostupnosti Crne Gore.

“U okviru nje bi MA zajedno sa ostalim avio-kompanijama bio uzet u obzir za eventualne državne subvencije, na transparentnoj osnovi”, naglasio je Banjević.

U okviru te strategije, kako navodi, je potrebno definisanje avio-destinacija koje može i treba da pokriva nacionalni avio-prevoznik, kao i onih gdje treba omogućiti niskobudžetnim avio-kompanijama da obavljaju svoju djelatnost.

Teret nose građani

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević je na pitanje Pobjede kakve bi posljedice nastale za državu Crnu Goru i njene građane usljed odlaska u stečaj i gašenja nacionalne avio-kompanije, saopštio da najveće posljedice ima situacija gdje gubitke jednog preduzeća godinama snose građani, bez ikakve vizije nadležnih kako dalje.

“Ministar Nurković ćuti, samo predlaže da građani daju milione njihovog novca. Samo za četiri mjeseca dato je 4,5 miiona eura. S pravom se pitamo do kada. Situacija podsjeća na Kombinat aluminijuma kada su građani platili na stotine miliona eura ruskom tajkunu Olegu Deripaski. Tada su građani obmanjivani da je KAP i repro lanac 50 odsto crnogorske ekonomije i da bi ona nestala ukoliko se toliko novca ne da. Šta imamo danas? Umjesto 4.000 zaposlenih sada imamo njih 400, a Deripaska je sa našim novcem napustio kompaniju”, kazao je Konjević.

On smatra da je odgovoran pristup problemu stručna diskusija na temu budućnosti MA, definisanje ciljeva i mogućnosti države da podrži aktivnosti kompanije.

“Umjesto toga imamo neprestane zahtjeve za finansiranjem gubitaka, tajne prijedloge i odluke ministra Nurkovića koje se kriju od građana. Zašto se takve odluke kriju od građana”, zapitao se Konjević.

On smatra da je, nažalost, svake godine sve manji značaj opstanka Montenegro erlajnza za crnogorski turizam.

“To pokazuju zvanični podaci o broju putnika koje prevozi MA u odnosu na ukupan broj putnika. Skoro 40 odsto putnika prevoze druge avio kompanije. Upravo na to skrećem pažnju i tako se brani nacionalna avio-kompanija, insistiranjem da bude bolja, a ne bacanjem miliona eura novca građana za greške neodgovornih rukovodilaca”, poručio je Konjević.

Prema njegovim riječima danas imamo paradoksalnu situaciju da, kako kaže, oni koji su nacionalnog avio-prevoznika doveli do 16 miliona eura poreskog duga i 24 miliona eura duga prema aerodromima krive druge što to primjećuju.

“A sopstvene zahtjeve da građani i dalje finansiraju njihovo rasipništvo pokušavaju predstaviti brigom za kompaniju. Tvrdnjom da ih „mrzi učiteljica” pokušavaju prikriti da godinama nijesu „radili domaći zadatak”, rekao je Konjević.

On je podsjetio da je MA 2012. godine dobio državnu pomoć u planiranoj vrijednosti od 35 miliona eura.

“Imajmo to u vidu. Toliko je glasila pomoć u rješenju Komisije za kontrolu državne pomoći. Ali valjda ćemo se svi saglasiti da ta pomoć mora biti zasnovana na zakonu ili i o tome treba polemisati? I valjda ćemo se saglasiti da pomoć ne znači da građani beskonačno finansiraju nečiji nerad ili neznanje”, zaključio je Konjević.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da nacionalna avio-kompanija nije nacionalna samo zbog toga sto je u državnom vlasništvu “već i prije zbog toga što nacionalni interes, odnosno državni ciljevi imaju izvjesnu supremaciju u odnosu na komercijalne odnosno profitne ciljeve“.

“Kako je profit odnosno ostvarivanje profita uslov poslovanja svih kompanija i kako se profitabilnost u dužem roku postavlja kao uslov bez kojeg se ne može, onda je država primorana, radi ostvarivanja ciljeva zbog kojih je kompanija osnovana, da s vremena na vrijeme pritekne u pomoć iako ta pomoć često zadaje velike glavobolje”, kazao Kostić.

Prema njegovim riječima, svjedoci smo da svaka država voljno ili ne, pomaže svoje avio-kompanije dokle god ta računica ima smisla.

“A ona nalazi ipak svoj smisao u posrednim efektima. Ako, na primjer, imate potrebu nasušnu za sopstvenom prezentacijom ili potrebu da podstaknete razvoj turističke privrede ili da budete avio dostupni jer je avio saobraćaj sve više zastupljen u ukupnom saobraćaju, kao što sve te potrebe ima Crna Gora, onda je teško u računici o isplativosti zanemariti takve efekte”, objasnio je Kostić.

Strateški interes

On je ocijenio da ovi efekti po vrijednosti prevazilaze profitnu računicu kompanije i umnogome prevazilaze i njen ukupni prihod.

“Ipak, treba reći da stalni gubici ne mogu biti tolerantni i zato se često traže partnerstva sa kompanijama kojima je osnovni cilj stvaranje profita”, kazao je Kostić.

On poručuje da Crna Gora ima strateški interes za postojanjem jedne ovakve kompanije.

“Njeno gašenje osim direktne štete bi prouzrokovalo velike štete ukupnoj turističkoj privredi i ne samo njoj već i štetu kompanjama koje su u direktnoj vezi sa njom”, tvrdi Kostić.

On dodaje i da bi zatvaranjem MA strateška pozicija Crne Gore sa stanovišta njene sposobnosti konkurisanja bila izuzetno oslabljena.

“Neko će reći da sve navedeno možemo dobiti koristeći jeftinije i efikasnije strane kompanije. Ne dijelim to mišljenje jer bi mjera njihovog poslovanja bila gola profitabilnost, a mjera našeg jeste opšti rast i razvoj uz profitabilnost”, ocijenio je Kostić.

On je naglasio da naravno ovo ne znači da treba “arčiti državne, naše pare“.

“Već da svakako treba poslovati na principima rentabilnosti je to uslov održivosti i nije neizvodljivo”, smatra Kostić.

On dodaje da neke zemlje mogu sebi dozvoliti gubitak nacionalnih avio-prevoznika jer su, kako je kazao, njihovi primarni ciljevi zbog kojih su te kompanije i osnovane postignuti.

“Mi nijesmo u takvoj situaciji. Nama predstoji na tom polju još dosta posla, a zato nam treba MA, ne po svaku cijenu naravno”, zaključio je Kostić.