Hrvatska smanjila javni dug
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je krajem srpnja 288,6 milijardi kuna, što je oko 400 miliona manje nego u julu prošle godine, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju da bi se do kraja godine njegov udio mogao spustiti na 80 odsto BDP-a.
U osvrtu na nedavno objavljene podatke HNB-a, analitičari HGK ističu da su pozitivne tendencije u kretanju javnog duga nastavljene i u julu, kada je iznos duga bio za 0,1 odsto manji nego u istom mjesecu prošle godine.
Pritom je unutrašnji dug povećan za 4,8 odsto, na 185,8 milijardi kuna, dok je inostrana komponenta duga smanjena za osam odsto, na 102,8 milijardi kuna.
Od kraja prošle godine do kraja jula ove godine javni je dug ukupno smanjen za 435,4 milijuna kuna, pri čemu je domaća komponenta duga povećana za 5,2 milijarde kuna, dok je inostrani dug smanjen za 5,6 milijardi kuna.
“Pri nastavku ekonomskog rasta i boljim rezultatima ostvarivanja državnog budžeta od planiranog, očekujemo da će se udio javnog duga u BDP-u na kraju ove godine spustiti na nivo od oko 80 posto, što će povoljno uticati na vjerovatno poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, ali i poduprti intencije strategije uvođenja eura u Hrvatskoj, smanjujući makroekonomske neravnoteže i time djelujući na spremnost zemlje za ulazak u kursni mehanizam ERM II”, navode analitičari HGK u osvrtu, objavljenom u četvrtak.
Usporedbe radi, na kraju juna, udio javnog duga u BDP-u iznosio je 81,9 odsto.
U HGK ocjenjuju da pozitivna kretanja u nivou budžetskog manjka, pri čemu je na nivou opšte države prema metodologiji GFS 2001 u prvom polugodištu zabilježen čak i budžetski višak, i nastavak vođenja ekspanzivne monetarne politike, koja kamatne stope drži na istorijski niskim nivoima, predstavljaju povoljan okvir za smanjenje nivoa javnog duga.
Kako dodaju, fiskalni saldo umanjuje potrebu za novim zaduživanjem, a niske kamatne stope omogućuju refinansiranje postojećeg duga po znatno povoljnijim uslovima.
Uz to, smanjenje premije rizika za Hrvatsku približava nivo kamatnih stopa u zemlji s onima u okružju, pa se država u sve većem obimu zadužuje na domaćem finansijskom tržištu umanjujući time rizike povezane s inostranim finansiranjem, posebno kursni rizik, zaključuje se u analizi HGK.
Prema procjenama Vlade, objavljenim u četvrtak prilikom predstavljanja državnog budžeta za 2018. godinu, na kraju ove godine udio javnog duga u BDP-u mogao bi pasti na 79,8 odsto. U idućoj godini očekuje se pad duga na 76,6 odsto, u 2019. na 73,4, a u 2020. na 69,5 odsto BDP-a.
