“Evropski monetarni fond” je zvono za uzbunu za Berlin
Pretvaranje fonda za spašavanje posrnulih članica eurozone u evropsku verziju Međunarodnog monetarnog fonda izaziva otpor kod dijela država-članica koje se pribojavaju da će time biti stvorena institucija koju će teško kontrolisati.
Nova i široka ovlašćenja
Evropska komisija u srijedu će predložiti da Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM) – osnovan 2012. na vrhuncu evropske dužničke krize – bude preoblikovan u “Evropski monetarni fond” s novim i širokim ovlašćenjima.
ESM sada ima mogućnost zaduživanja na međunarodnim tržištima kako bi prikupio novac za spašavanje javnih finansija, a pod kontrolom je vlada 19 država eurozone.
Osim toga, članice eurozone uplatile su 80 milijardi eura kapitala u ESM. Kako piše Financial Times, preoblikovanjem bi ESM potpao pod uticaj Evropske komisije, pribojavaju se kritičari te ideje, a najžešći branilac nezavisnosti ESM-a je Njemačka, pojedinačno najveći uplatilac u fond.
Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Eurogrupe na odlasku, prošle sedmice je izjavio kako je među članicama eurozone postignut “prilično snažan dogovor” o radu na trenutnom zakonskom okviru kako bi se ESM dalje razvijao, prije nego preoblikovanje cijelog okvira.
Ključna vjerodostojnost
Dijsselbloem je istakao kako je “međuvladina” priroda ESM-a pomogla u izgradnji povjerenja među članicama i da je nezavisnost fonda bila ključna za njegovu vjerodostojnost na tržištima.
S druge strane, ideja o preoblikovanju dio je šire reforme eurozone, a Brisel će se u stvaranju Evropskog monetarnog fonda navodno pozvati na malo poznatu odredbu u evropskoj pravnoj stečevini.
Polemika o budućnosti ESM-a tako će se naći u srcu pitanja Ebropske unije i eurozone kao efikasno odgovoriti na buduće šokove na finansijskom tržištu, piše Poslovni dnevnik.
