Ekonomija eurozone rasla najbrže u sedam godina
Ekonomija eurozone završila je 2017. godinu najsnažnijim rastom u gotovo sedam godina, podstaknuta ubrzanjem aktivnosti u uslužnom i proizvodnom sektoru svih vodećih država, pokazalo je u četvrtak istraživanje kompanije IHS Markit.
Indeks menadžera nabavke (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u decembru na 58,1 bod, što je njegova najviša vrijednost od februara 2011. godine. U novembru iznosio je 57,5 bodova.
Time je IHS blago podignuo prvu procjenu njegove vrijednosti, koja je iznosila 58 bodova.
“Zvjezdani kraj 2017. u eurozoni zaokružio je najbolju godinu u više od deset godina, iznova pobijajući raširene bojazni da će sve izraženija politička nesigurnost usporiti privrednik rast”, konstatuje glavni poslovni ekonomista IHS Markita Kris Viljemson.
Prosječna vrijednost PMI-ja u 2017. godini iznosila je 56,4 bodova i predstavlja najbolji godišnji trend od 2006. godine, neposredno prije finansijske krize, istakao je Viljemson, prenose agencije.
Podaci sugerišu da je ekonomija u zoni primjene zajedničke valute u četvrtom tromjesečju porasla 0,8 odsto, snažnije nego u mnogim drugim razvijenim tržišnim ekonomijama.
Pokazatelji za predstojeće razdoblje signaliziraju nastavak aktualnog trenda. Tako je indeks novih narudžbi poskočio u decembru na 58 bodova, najviši nivo od jula 2007. kada je iznosio 57,3 boda.
Rast potražnje podstakao je kompanije da nastave zapošljavanje novih radnika, pa se u decembru tempo zapošljavanja zadržao na najvišem nivou u 17 godina, zabilježenom u novembru.
Evropsku centralnu banku (ECB) razočaraće slabljenje cjenovnih pritisaka, iskazano u sporijem rastu troškova inputa i potrošačkih cijena, s obzirom na nastojanja da potakne tvrdokorno slabu inflaciju.
Viljemson podsjeća da su inflatorni pritisci i dalje na najvišim nivoima u šest godina.
“Sudeći prema dosadašnjim iskustvima, očigledno daleko snažniji rast potražnje za mnogim dobrima i uslugama u odnosu na povećanje njihove ponude upućuje na zaključak da bi inflatorni pritisci u idućim mjesecima mogli ponovo jačati”, drži Viljemson.
“Zato će veliko pitanje u 2018. godini biti hoće li relativno visoka nezaposlenost i rezervni kapaciteti u mnogim zemljama i dalje kočiti rast zarada i limitirati inflaciju potrošačkih cijena”, dodaje on.
