Erste Grupa: Manje potrebe za finansiranjem u centralno-istočnoj Evropi
Iako izgleda da su bruto potrebe za finansiranjem pod sigurnom kontrolom u 2018, neke zemlje će možda morati da intenzivno koriste mogućnosti koje pružaju tržišta u prvih nekoliko mjeseci ove godine.
Prema budžetskom planu u Srbiji, trebalo bi da tokom 2018. vidimo plasiranje 450 milijardi dinara u hartije od vrijednosti u lokalnoj i stranoj valuti na domaćem tržištu. Kalendar aukcija za prvi kvartal 2018. pokazuje da će Uprava za javni dug uvesti nove „benchmark“ HoV u lokalnoj valuti u vrijednosti od 110 milijardi dinara sa dospijećem od pet godina i 110 milijardi dinara sa dospijećem od 10 godina, kaže se u analizi Erste Grupe.
Češka Republika se suočava sa intenzivnim otkupom hartija od vrijednosti (HoV) u prvih nekoliko mjeseci, dok je Mađarska takođe vjerovatno potrošila značajan dio svojih gotovinskih rezervi prošle godine, što znači da bi emisija mogla da bude dinamična u ovim zemljama. U Rumuniji, uprkos intenzivnom otkupu HoV u 1. kvartalu 2018. i odbijanja ponuda na aukcijama u posljednjim mjesecima 2017. godine, država i dalje raspolaže velikom količinom gotovine, zbog čega je njen trenutni položaj povoljan. U drugim zemljama je situacija opuštenija, jer Hrvatska, Slovačka i Slovenija imaju niže nivoe otkupa HoV u 2018. u odnosu na godinu za nama, a Slovenija takođe ima gotovinske rezerve čiji nivo prevazilazi bruto potrebe za finansiranjem ove godine.
Što se tiče javnog duga u stranoj valuti, Poljska i Rumunija se suočavaju sa relativno visokim nivoom otkupa HoV. Međutim, iako Poljska možda neće željeti da ih u potpunosti zanovi, emisije euroobveznica u Rumuniji bi mogle da premaše dospijeća HoV u stranoj valuti. Sve zemlje koje odluče da koriste mogućnosti međunarodnih tržišta to bi mogle da učine u prvom dijelu godine kako bi izbjegle moguće povećanje tržišnih prinosa u drugom dijelu ove godine. Češka Republika, Poljska i Mađarska će intenzivno nuditi na prodaju emisije HoV početkom ove godine, dok će drugi takođe možda pokušati da iskoriste povoljan tržišni sentiment i emitovati HoV prije nego što nastupi očekivano povećanje tržišnih prinosa.
U Srbiji, kalendar aukcija za prvi kvartal 2018. pokazuje da će Uprava za javni dug uvesti nove „benchmark“ hartije u lokalnoj valuti u vrijednosti od 110 milijardi dinara sa dospijećem od pet godina i 110 milijardi dinara sa dospijećem od 10 godina, u skladu sa našim očekivanjima da će fokus ove godine biti na dužim periodima dospijeća. U prvom kvartalu, Uprava za javni dug planira da pruži petogodišnje hartije od vrijednosti u iznosu od 50 milijardi dinara i desetogodišnje hartije u iznosu od 40 milijardi dinara i da ponovo ponudi trogodišnju obveznicu (24 milijardi dinara). Što se tiče emisija u stranoj valuti, profil dospijeća u prvom kvartalu biće diverzifikovaniji i Uprava planira ukupno 450 miliona eura hartija u eurima. Prema budžetskom planu, trebalo bi da u toku 2018. vidimo plasiranje 450 milijardi ddinara u HoV u lokalnoj i u stranoj valuti na domaćem tržištu. Što se tiče emisije euroobveznica, budžetom je planirana približno jedna milijarda eura, ali su stručnjaci Erste Grupe po tom pitanju skeptični, pošto iskustvo iz proteklih nekoliko godina pokazuje da Srbija može da preskoči emisiju uprkos zvaničnom planu.
Prošle godine je hrvatsko Ministarstvo finansija bilo veoma aktivno tokom prvog kvartala godine, s obzirom na to da je zahtjevniji profil dospijeća, u kombinaciji sa povoljnim tržišnim uslovima, uticao na to da se ponude na prodaju dvije domaće emisije u februaru, a nakon toga jedna eksterna u martu. Što se tiče ove godine, očekuje se jedan plasman euroobveznica i najvjerovatnije dvije lokalne emisije. Međutim, s obzirom na to da se sva dospijeća očekuju u drugoj polovini 2018. (u septembru i oktobru), Ministarstvo finansija bi imalo dovoljno manevarskog prostora u pogledu vremena, pri čemu bi u prvom kvartalu 2018. najvjerovatnije došlo samo do zanavljanja državnih zapisa. Međutim, u Erste Grupi ne isključuju mogućnost da Ministarstvo pokuša da smanji rizike finansiranja i iskoristi mogućnosti tržišta euroobveznica u ranoj fazi 2018. godine, s obzirom na povoljno tržišno okruženje.
S obzirom na to da je Slovenija već koristila mogućnosti koje pruža tržište obveznica početkom 2018. godine, što, u kombinaciji sa refinansiranjem od strane Ministarstva finansija u 2017. godini, znači da su potrebe za finansiranjem za ovu godinu pokrivene na nivou od oko 75 odsto (slična situacija kao i prošle godine, u kojoj je emisija u prvom kvartalu zatvorila oko 80 odsto finansijskog jaza u 2017. godini). Iako se većina dospijeća obveznica za 2018. očekuje u prvom kvartalu 2018. (ostatak početkom drugom kvartala), ne očekuje se da će se Ministarstvo finansija suočiti sa pritiscima u vezi sa vremenom, pošto je već pokrilo veliki dio potreba za 2018. i u povoljnom je položaju da može da se trudi da iskoristi najpovoljnije tržišne uslove kako bi sasvim pokrilo potrebe za finansiranjem, uz istovremeni rad na strateškim ciljevima produžavanja opšte ročnosti duga.
Opširnije čitajte na BiF
