Hrvatski javni dug 81 odsto BDP-a
Na kraju trećeg kvartala prošle godine javni dug Hrvatske iznosio je 291,6 milijardi kuna, što je za 4,2 milijarde više nego u prethodnom kvartalu, pa je udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) blago porastao s 80,9 na 81 odsto, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Eurostata.
Izvještaj evropskog statističkog zavoda pokazuje, takođe, da je javni dug na kraju trećeg kvartala bio za 2,5 milijardi kuna veći nego u istom razdoblju godinu dana prije.
Međutim, udio duga u BDP-u skliznuo je u istom razdoblju za 2,4 odstotna boda, s 83,4 na 81 posto.
Pad udjela javnog duga u BDP-u na godišnjem nivou, uprkos nominalnom rastu, zahvaljuje se rastu hrvatske ekonomije u prvih devet mjeseci prošle godine za otprilike 3 odsto.
Udio duga u BDP-u ispod prosjeka EU
S udjelom javnog duga u BDP-u Hrvatska se nalazi ispod prosjeka u Evropskoj uniji, u kojoj je na kraju trećeg tromjesečja taj udio iznosio 82,5 odsto, prenosi Hina.
Pritom je najveći udio duga u BDP-u, 177 odsto, zabilježen u Grčkoj, a potom Italiji, 134 odsto, i Portugalu, 130 odsto.
S druge strane, najmanji udio duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji, 8,9 odsto, Luksemburgu, 23,4 odsto, i Bugarskoj, 25,6 odsto.
Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj već neko vrijeme pada, a domaći makroekonomisti i u idućem razdoblju očekuju nastavak pozitivnih trendova.
Očekuje se pad duga prema 80 odsto BDP-a
“Iako je država u posljednjem lanjskom tromjesečju bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 milijardi eura euroobveznica na europskom tržištu, dok je 5,8 milijardi kuna izdala na lokalnom tržištu, stanje javnog duga samo na ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, budući da se radi o refinanciranju starih dugova”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Smatra da će nova izdanja poboljšati ročnu strukturu duga te smanjiti troškove kamata.
“Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017., očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i ispod razina od 80 posto BDP-a”, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.
