Slom tržišta kapitala: Jedan detalj neodoljivo podsjeća na 1987.
Žestoka korekcija koja je obilježila početak februara na Wall Streetu izazvala je pravu paniku kod dijela investitora.
David Rosenberg iz Gluskin Sheffa pronašao je jedan vrlo neobičan i rijedak aspekt i upozorio kako neodoljivo podsjeća na razdoblja ozbiljnih tržišnih previranja, piše CNBC, prenosi SEEbiz.
S&P500 službeno je potonuo u zonu korekcije u četvrtak, spustivši se više od 10 odsto od rekorda dostignutog u januaru. Rosenberg primjećuje da je tokom tog razdoblja prinos na 10-godišnje američke komercijalne zapise uzletio 16 baznih bodova.
“Vrlo je rijetka pojava ovo što se sada događa”, napisao je u izvještaju klijentima u petak.
Rosenberg podsjeća kako su obveznice podizale vrijednost tokom finansijske krize 2008. godine kad je tržište kapitala padalo. Slično je i s drugim razdobljima korekcije.
Ali ne i ovog puta. Ova rijetka pojava da prinosi na obveznice rastu kad tržište pada viđeno je 1987. i 1994. godine.
“Ono što ova razdoblja imaju izajedničko jesu zabrinutosti u vezi zauzdavanja monetarne politike Feda, strahovanja od pregrijavanja ekonomije i blage krivulje trenda. Jedno od ovih imalo je oštru korekciju, a drugo veliku volatilnost i rotirajuće korekcije. Izaberite svoj otrov”, piše Rosenberg.
U kontekstu “oštre korekcije”, Rosenberg podsjeća na “Crni ponedjeljak”, odnosno berzovni slom kad je Dow Jones srušen 23 odsto. Bilo je to 19. oktobra 1987. godine.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice potonuo 5,2 odsto, na 24.190 bodova. Za toliko je pao i S&P 500, skliznuvši na 2.619 bodova, dok je Nasdaq indeks pao 5,1 odsto, na 6.874 boda. To je najveći sedmični gubitak tih indeksa od januara 2016. godine.
Pritisak na tržište traje više od sedam dana, od kada su podaci s američkog tržišta rada pokazali da zaposlenost i plate snažno rastu. To je izazvalo strahovanja od rasta inflacije, što bi moglo navesti američku centralnu banku da ubrza tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.
