Hrvatska ostaje bez radne snage, poslodavci u problemu

Hrvatska rapidno gubi stanovništvo, a velikom većinom odlaze ljudi u naponu radne snage koji imaju vještine koje lako mogu unovčiti u inostranstvu i naći posao.

Što je još gore za demografsku sliku zemlje, odlaze cijele porodice i Hrvatska već bilježi alarmantan pad broja novorođene djece.

Svi se slažu da bi ta kriza trebalo da bude tema broj jedan, no dok političari govore o, na primjer, „stvaranju uslova za povećanje plata“, ne govore o tome da bi to moralo značiti smanjivanje potrošnje države, što bi značilo manje zaposlenih u državnoj upravi, manje službenih automobila, sekretara i sekretarica, savjetnika i savjetnica, reorganizaciju teritorijalnog ustroja zemlje, efikasnije pravosuđe, te reformu školstva.

Sve prekrupni zalogaji, a o stanju u tom segmentu svjedoči i nedavna dramatična ostavka državnog sekretara za demografiju, dr. Marina Strmote, izvedena teatralno pred kamerama. Što god mislili o njegovom potezu, on pokazuje da je stanje u Ministarstvu za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku – očajno.

„Imam osjećaj da je jedna cijela generacija nestala. Neće imati ko raditi, jednom kad mi odemo u mirovinu“, kaže za Deutsche Welle Nikola Kovačević, vlasnik automehaničarskog servisa Rubor u Zapruđu, u Novom Zagrebu.

Taj preduzetni četrdesettrogodišnjak godinama muku muči s pronalaženjem radne snage, mada nudi pristojnu platu i uslove. Odlazak ljekara već je postao opšte mjesto, o čemu je Deutsche Welle već pisao, kao i odlazak građevinaca, no zemlji sve više nedostaje stručnjaka i majstora svih vrsta, automehaničara, kuvara, konobara.

„Oglašavam se na MojPosao, preko Facebook-stranice i preko Zavoda za zapošljavanje. Preko berze su mi znali poslati imena i po sedam ljudi koji su trebali doći na razgovor, pa se nije pojavio nijedan“, priča Kovačević.

„Jednom su mi se preko berze javila dvojica. Jedan nije došao na razgovor, a drugi je došao samo po potvrdu da je bio na razgovoru kako bi zadržao status nezaposlene osobe radi zdravstvenog osiguranja, a novac zarađuje radeći u ‘fušu’“, kaže Kovačević kojem se znalo dogoditi i da se novi ljudi jednostavno ne pojave na dan kada trebaju početi raditi.

Nedavno je pravu medijsku senzaciju izazvao oglas jednog zadarskog građevinskog preduzetnika koji je napisao da traži astronaute i psihijatre za rad na mješalici. U razgovoru za DW pojašnjava kako je oglas objavio frustriran činjenicom da mu se na oglase za majstore zidare, armirače i drugo javljaju ljudi koji ne znaju raditi.

„Kad čuju za dnevnicu od 400 kuna svi znaju sve, a ne znaju ništa. Sve što je valjalo otišlo je van“, kaže taj Zadranin koji ipak nije htio imenom izaći u javnost jer je, kaže, imao ionako dovoljno problema s viralnom objavom na Facebooku.

Kaže i da mu se znaju žaliti ljudi koji su otišli u inostranstvo da spavaju po osmorica u sobi, bez kuhinje i rade od jutra do sutra. Kad oduzmu najam sobe i troškove, ispadne im plata kao u Hrvatskoj. No, on ih ne prima natrag, kaže.

„Ako si mi otiša’, ja te više ne primam, to je dišpet.“

I dalje traži ljude jer mora odbijati poslove zato što nema radnika. Pozdravlja Vladinu najavu pojačanog lova na rad na crno.

„Danas je bolje biti ilegalan, nego legalan. Ako dođe inspektor, ilegalac samo kaže ja neću razgovarati s vama, pokupi se i ode s gradilišta. Ja moram postaviti ploču na gradilište s imenom investitora i izvođača radova i ako nešto ne valja, inspektor odmah piše kazne.“

Za to vrijeme grupe radnika iz Bosne i Hercegovine nude građevinske usluge u oglasnicima, bez firme, bez OIB-a, bez poreza, dodaje on.

Na naš upit o ovoj temi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije odgovorio, no kabinet ministra rada i penzionog sistema Marka Pavića jeste. Ministar se pohvalio rekordno niskom nezaposlenošću, te povećanjem zaposlenosti, posljedicama rasta BDP-a, ekonomskog oporavka, poreske reforme i turističke sezone.

Za mjere obrazovanja nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada Vlada je osigurala 200 miliona kuna, a HZZ pokušava nezaposlene usmjeriti prema turizmu u kojem vlada velika nestašica radnika, napisali su dalje iz Ministarstva.

Osim toga Vlada je povećala kvote za zapošljavanje stranaca u zanimanjima koja imaju nedostatak radnika. Dozvoljeno je zapošljavanje 22.000 stranih radnika: u građevinarstvu (10.770), turizmu (4.660) te brodogradnji (1.408), a ove je godine prvi put dozvoljen uvoz radne snage za pomoćna zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu.

Hrvatska udruga poslodavaca podržava povećanje kvota za uvoz strane radne snage, no naglašava da je to “vatrogasna mjera” kojom se pokušava premostiti problem nedostatka kvalifikovane radne snage.

„HUP smatra da je potreban sveobuhvatan i sistematičan pristup smanjenju troškova poslovanja, smanjenju parafiskalnih nameta i svih drugih opterećenja koja otežavaju svaki daljnji ekonomski rast. Za dugoročno rješenje problema zapošljavanja nužno je provesti sveobuhvatnu reformu obrazovanja koja je ključna za restrukturiranje cijelog sistema koji bi trebao pratiti potrebe ekonomije“, odgovaraju iz Udruge poslodavaca

Drugim riječima, treba napraviti više i bolje. A koliko su vladine mjere polovične svjedoči upravnik jednog restorana u Zagrebu. On na topli obrok koji bi dao svojim radnicima mora platiti sva davanja jer je to plata u naravi, dok za sezonce na moru nije. Vladina mjera, naime, ne vrijedi za Zagreb u kojem je prošlo ljeto ugostiteljima bilo nemoguće naći radnike.

„Ja želim radniku dati topli obrok, ali sam kažnjen ako to učinim. Ne mogu to provesti ni kao reprezentaciju, ali ako unajmim jahtu na sedam dana i pravim se da sam poveo poslovnog partnera, to mi se priznaje kao trošak u stopostotnom iznosu.“

Posebno je besmislena mjera kojom je država odlučila dati olakšicu na doprinose poslodavcu koji je radnika držao godinu dana na minimalcu.

„Ja sam kažnjen jer sam ljudima davao veću platu i pri tome je isplaćivao po zakonu, sa svim davanjima“, zaključuje sagovornik Deutsche Welle-a.