Euro želi 56 odsto građana Hrvatske, prednjače penzioneri
Četiri mjeseca nakon što je u Hrvatskoj službeno počela javna rasprava o uvođenju eura, 56 odsto ispitanih građana slaže se da u novčanicima kunu i formalno zamjeni evropska valuta.
No, nema žurbe: od onih koji podržavaju euro, više od 70 odsto smatra da ne treba brzati već ga uvesti najkasnije do 2025, pokazuju rezultati telefonske ankete Valicona sprovedene u februaru u kojoj je učestvovalo 537 ispitanika, piše Poslovni dnevnik.
S obzirom na iskustva nekih članica Unije kad su uvodile euro, rezultati su donijeli ponešto iznenađenja. Iako se očekivalo da bi najviše otpora mogli pružati stariji sugrađani, zbog fiksnih dohodaka, relativno slabe mogućnosti dodatnih zarada, ali i neizvjesnosti kursa po kojem će se kuna konvertovati u euro, ispada da je daleko više skepse među mlađima. U starosnoj grupi od 18 do 29 godina omjer zagovornika i protivnika je ‘pola-pola’, s godinama potpora euru raste da bi se čak 70 odsto ispitanih između 60 i 75 godina zalagalo za euro.
“Najpozitivniji stav prema uvođenju eura imaju oni koji su izvan tržišta rada pa, pored studenata i učenika, to su i penzioneri, dok su uvođenju eura najmanje skloni zaposleni i nezaposleni. Na stav važan uticaj imaju i prihodi pa su osobe s višim prihodima sklonije euru od onih s nižim ili bez prihoda”, stoji u istraživanju.
Iako mjesto stanovanja ne čini razliku za opšti stav o uvođenju eura, stanovnici Dalmacije, Istre i Primorja sa zaleđem željeli bi euro ranije od ostalih regiona za koje bi 2025. bila očekivani rok.
Da će predstavnici Hrvatske narodne banke, ali i Vlade, imati još poprilično posla u uvjeravanju građana da je euro ispravan smjer, podcrtavaju stav čak 54 odsto ispitanih, koji podržavaju euro, no svejedno smatraju da će se negativno odraziti na njihov životni standard. S druge strane, 41 odsto smatra da će donijeti pozitivan efekt na ekonomiju. Kad je riječ o kamatama na kredite, petina ispitanih očekuje niže kamate, ali je i dalje više onih (37 odsto) koji očekuju rast cijene novca.
Iako evropska iskustva iz prakse pokazuju da strah od povećanja cijena nije opravdan, jer statistika pokazuje da u prosjeku nivo cijena raste za 0,2 boda, inflacija ostaje glavna bojazan. Više od tri četvrtine anketiranih očekuje veće cijene u trgovinama, kafićima i restoranima. Ekonomisti to objašnjavaju činjenicom da je percepcija o inflaciji veća od realne jer javnost očekuje rast cijena i puno pažnje pridaje proizvodima koje češće kupuje.
Neosporno je da će neki proizvodi zasigurno zabilježiti rast cijena zbog ‘zaokruživanja’ što se u Evropi dogodilo kod usluga, primjerice, frizera, restorana, kafića, rekreacije, no to se može zauzdati uskim rasponom fluktuiranja kune prema euru kad država uđe u ERM2, čekaonicu za euro.
