Kako je Amerika izazvala trgovinski rat s ostatkom svijeta

Evropska unija i ostali vodeći trgovinski partneri SAD-a ljutito su reagovali na najavu američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine na uvoz čelika i aluminijuma, pišu u petak britanski mediji.

Američki predsjednik objavio je u četvrtak na Twitteru da je SAD “poharan nepoštenom trgovinom i lošom politikom”, najavljujući 25-postotne carine na uvoz čelika i 10-postotne na uvoz aluminijuma, podsjeća BBC.

Our Steel and Aluminum industries (and many others) have been decimated by decades of unfair trade and bad policy with countries from around the world. We must not let our country, companies and workers be taken advantage of any longer. We want free, fair and SMART TRADE!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) March 1, 2018

“Objaviću ih sljedećeg tjedna”, rekao je Trump u Bijeloj kući tokom susreta s američkim proizvođačima čelika i aluminijuma i dodao da će carine ostati na snazi dugo vremena. Nije naveo na koje bi se zemlje carine odnosile.

U aprilu prošle godine američki predsjednik naredio je istragu o stanju u sektoru čelika, pozivajući se na zakon iz 1962. prema kojem je Bijela kuća ovlašćena ograničiti uvoz u slučaju prijetnje nacionalnoj bezbjednosti.

Ministarstvo trgovine utvrdilo je u izvještaju da uvoz šteti domaćim proizvođačima i da bi uvoz mogao uticati na vojnu industriju, javio je The Washington Times a prenosi BBC.

Odluku o carinama donosi predsjednik i nije mu potrebna saglasnost Kongresa.

Kritičari upozoravaju da carine neće zaštititi radna mjesta u SAD-u i da će u konačnom rezultirati višim cijenama za krajnje potrošače.

Iz japanskog proizvođača automobila Toyote već su danas poručili da bi carine značajno podigle cijene automobila koji se prodaju na američkom tržištu, izdvajajući i njihov nepovoljan uticaj na proizvođače automobila i na dobavljače u automobilskoj industriji.

Reagovali EU, Kanada, Kina, Brazil, Australija

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker poručio je da će Evropska unija “oštro i proporcionalno reagovati u odbrani svojih interesa”, dodajući da će Brisel sljedećih dana predstaviti prijedlog protivmjera u skladu s propisima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Komesarka EU za trgovinu Cecilija Malmstrom ponovila je u petak u Singapuru da bi EU mogao odgovoriti protivmjerama budu li se američke carine odnosile i na uvoz čelika i aluminijuma iz Evrope, naglasivši da bi takav američki potez bio “duboko nepravedan”.

“Raspravljamo o različitim mjerama, u rasponu od iznošenja slučaja pred WTO-om (Svjetskom trgovinskom organizacijom), samostalno ili u saradnji s partnerima koji bi takođe bili pogođeni, te mjera zaštite i mogućih uzvratnih mjera”, kazala je Malmstrom.

“O tome raspravljamo interno u Evropskoj komisiji i s našim zemljama članicama. No, razumije se da ništa nećemo najavljivati dok ne budemo znali potpune razmjere mjera”, naglasila je komesarka EU.

Kina je danas pozvala SAD da pokaže suzdržanost “pri upotrebi alata za zaštitu trgovine”.

Portparolka kineskog ministarstva vanjskih poslova Huan Čunjung izjavila je u petak: “Kada bi sve zemlje slijedile primjer Sjedinjenih Država, to bi nedvojbeno ozbiljno uticalo na međunarodni trgovinski poredak”, citira agencija AFP njene riječi.

Kanadski ministar trgovine Fransoa-Filipe Šampanj istakna je da bi uvođenje bilo kakvih carina bilo “neprihvatljivo”. Kanada je najveći američki dobavljač čelika i aluminijuma.

Kanadska ministarka vanjskih poslova Kristija Frilend kazala je da će njena zemlja preduzeti “reaktivne mjere” ako SAD uvede carine ali nije navela pojedinosti.

Brazil, takođe veliki izvoznik čelika u SAD, zaprijetio je “mutlilateralanim ili bilateralnim” potezima radi zaštite interesa.

Australijski ministar trgovine Stiven Ciobo kazao je da bi uvođenje takvih carina prouzrokovalo poremećaje u trgovini “i u konačnom rezultiralo gubitkom radnih mjesta”.

Američki uvoz čelika osjetno veći od izvoza

SAD uvozi četiri puta više čelika no što ga izvozi a dobavlja ga iz 100 zemalja širom svijeta, napominje BBC.

U američkom ministarstvu energetike ističu da se industrija čelika oporavlja od negativnih posljedica finansijske krize iz 2008. godine.

Uprkos tome, znatno je slabija nego što je bila na početku milenijuma. Tako je 2000. godine SAD proizvodio 112 miliona tona čelika da bi 2016. proizvodnja potonula na 86,5 miliona tona.

Godine 2000. zapošljavala je 135 hiljada radnika da bi ta brojka 2016. pala na samo 83.600, ističe BBC.