“Zavidim onima na raskrsnici što isprose dvije, tri potrošačke korpe”
“Popio sam dojč kafu i rakiju ili jednu i po potrošačku korpu…Zavidim onima na raskrsnici što isprose dvije, tri potrošačke korpe. Bukvalno za pola smjene…Pojedoh jutros dva bureka i jogurt što je više od potrošačke korpe, to znači da do kraja dana ne smijem ništa da jedem…”
Samo su neke od brojnih šala koje su preplavile društvene mreže zbog MONSTAT-ove računice o minimalnoj potrošačkoj korpi, po kojoj je odrasloj osobi dnevno potrebno 2,06 eura za hranu i piće. Pošto vrijednost potrošačke korpe ne računa EUROSTAT, naš MONSTAT, sve zbog donijete Deklaracije o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku, bi trebalo da obustavi računanje tog indikatora i da taj posao prepusti sindikatima…
MONSTAT je prošle sedmice objavio saopštenje u kome je izračunao da je vrijednost januarske minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo 628,2 eura. Prema domaćim statističarima, od ukupne vrijednosti potrošačke korpe izdaci za hranu i bezalkoholna pića iznose 256,1 eura, dok su troškovi za neprehrambene proizvode i usluge projektovani na 372,1 eura.Matematički izveden podatak da je jednoj osobi potrebno 2,06 eura dnevno za tri obroka izazvao je ogorčenje javnosti i predmet je brojnih šala na društvenim mrežama.Indikativno je da je posljednja vrijednost potrošačke korpe izračunata po staroj metodologiji u decembru 2015. godine iznosila 806,8 eura ili 178,6 eura više od vrijednosti “nove” korpe.U novoj metodologiji, kako je objašnjeno, smanjen je broj namirnica i izbačena vrijednost “imputirane rente” koja je pokrivala troškove stanovanja.Nova revidirana korpa sadrži manje proizvoda: Nova revidirana potrošačka korpa, kako se navodi u Metodologiji MONSTAT-a, sadrži 92 prehrambena proizvoda, u odnosu na prethodnu koja se sadržala 130 prehrambenih proizvoda. U korpi je promijenjen odnos grupa, smanjene žitarice, povećano voće i povrće i postignut, kako tvrde u dokumentu, “prihvatljiv udio hranljivih materija koji je blizak odnosu iz prethodne potrošačke korpe.”
I pored činjenice da su neki prehrambeni proizvodi isključeni, njena kalorijska vrijednost je zadržana na istom nivou kao i kod prethodne minimalna potrošačka korpa od 2.211 kilokalorija dnevno, po osobi, u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.
Opravdano se postavlja pitanje da li je smanjenje vrijednosti potrošačke korpe statistički trik kojim se nastoji prikazati boljim životni standard nego što zaista jeste? Odnosno da se vještački približi vrijednost prosječne plate sa minimalnom potrošačkom korpom. Ne bi smjelo da bude tako.
Naime, Vlada Crne Gore je, krajem prošlog mjeseca, donijela Deklaraciju o posvećenosti povjerenju u zvaničnu statistiku kojom se obavezala da poštuje međunarodne i evropske standarde o kvalitetu rezultata zvanične statistike. I da pri tom garantuje i štitu profesionalnu nezavisnost Zavoda za statistiku, od neprofesionalnog uticaja bilo koje vrste i promoviše je u javnosti.
Deklaracija predviđa razvijanje zvanične statistike Crne Gore poštujući naučnu nezavisnost, ali da su povjerljivi i pouzdani rezultati zvanične statistike, “jedan od glavnih elemenata za donošenje kvalitetnih odluka na nacionalnom i međunarodnom nivou”.
Opširnije na Portalu Analitika
