Keš i dalje dominira, uprkos ekspanziji online plaćanja
Uprkos značajnom povećanju elektronskog plaćanja u svijetu, gotovina u opticaju nije se smanjila. Štaviše, potražnja za gotovinom u većini razvijenih ekonomija nakon finansijske krize je porasla, stoji u studiji Banke za međunarodna poravnanja “Plaćanja se mijenjaju, ali gotovina i dalje vlada”.
Razlog tome manje se pripisuje stvarnim potrebama plaćanja, a više smanjenom trošku držanja gotovine zbog niskih kamatnih stopa.
Od 2007. godine, prema podacima koje je prikupio Committee on Payments and Market Infrastructure (CPMI), istovremeno su povećani gotovina u opticaju i plaćanje putem kartica. Istraživanje pokazuje da se kartice koriste češće i za manje transakcije jer raste njihov broj u upotrebi, posebno u zemljama u razvoju, a veća je i dostupnost mjesta na kojima se mogu provoditi elektronske transakcije. Ipak, ostaje i snažna potražnja za gotovinom u svijetu, osim u nordijskim zemljama, a to se pripisuje “nižim kamatnim stopama, a time i nižim troškom držanja gotovine, koji su obilježili post-krizno razdoblje.
Raste vrijednost transakcija karticama
Od 2000. do 2016. godine vrijednost transakcija putem platnih kartica porasla je sa 16 na 25 odsto BDP-a.
Pritom je u Njemačkoj, gdje su ljudi manje skloni korišćenju kartica, vrijednost tih transakcija na nivou od 10 odsto, dok je više od 40 odsto u Koreji, Saudijskoj Arabiji i Velikoj Britaniji. Prosječan broj kartica po osobi povećan je nakon krize s prosječnih 1,1 na 2,5. Istovremeno, vrijednost jedne transakcije obavljene putem kartice je smanjena u periodu od oko 15 godina sa 60 dolara na 40 dolara, a najviše u Brazilu, Koreji i Rusiji.
Istovremeno, iznos gotovine u opticaju povećan je od 2000. godine sa 7 na 9 odsto BDP-a, a najviše u Hong Kongu i Japanu, dok je potražnja za gotovinom u Kini pala za čak pet postotnih bodova. To upućuje da potražnja za gotovinom značajno varira od zemlje do zemlje. U Švedskoj je u opticaju iznos manji od dva posto BDP-a, dok je u Japanu na nivou od 20 odsto, piše Jutarnji. U istraživanju se navodi kako je značajno poboljšana i infrastruktura koja omogućava dostupnost gotovine, kao što su bankomati.
Pritisak na tradicionalno bankarstvo
Generalno, inovacije su dovele pod pritisak tradicionalno bankarstvo i platni sistem na kojem se temelji, pa je u pojedinim zemljama, na primjer, moguće plaćanje putem mobilnog telefona i bez bankovnog računa. Stoga se očekuje da će kriptovalute i fintech aplikacije dodatno poremetiti postojeće poslovne modele.
“U svjetlu aktualne rasprave o digitalnim valutama, uključujući one koje bi potencijalno izdavale centralne banke, razumijevanje troškova i onog što pokreće potražnju važnije je nego ikad”, stoji u studiji u kojoj se ujedno navodi da je za takve analize potrebni obuhvatniji podaci o plaćanjima u gotovini i putem kartica.
