Koliko će koštati Brexit: Kompanije bi zbog carina mogle izgubiti 65 milijardi eura

Ako Velika Britanija i EU do trenutka Brexita ne postignu dogovor o daljim trgovinskim odnosima, britanske i kompanije iz EU suočiće se s dodatnim troškovima, koji bi mogli dostići čak 58 milijardi funti (65 milijardi eura), pokazuje najnoviji izvještaj međunarodne konsultantske kuće Oliver Wyman.

Prema njihovim računicama, naime, Brexit bi britanske izvoznike na tržište smanjene EU mogao stajati oko 27 milijardi funti (30 milijardi eura), dok bi trošak za izvoznike iz EU mogao dostići 31 milijardu funti (oko 35 milijardi eura). Razlog tome biće uvođenje carina i niza druga necarinskih barijera, naravno pod pretpostavkom da London i Brisel do Brexita ne definišu svoje nove trgovinske odnose.

U tom slučaju, naime, trgovina između Ostrva i smanjene EU odvijala bi se u skladu pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO): ona, doduše, omogućuju razmjerno povoljan izvozni tretman, ali ne i slobodnu trgovinu, a kamoli neki drugi, dublji oblik ekonomske integracije.

Najbolja post-Brexit varijanta je carinska unija

U firmi koja je radila izvještaj smatraju, ako je suditi po pisanju svjetskih medija, da bi najbolji oblik veza nakon Brexita bila carinska unija između Velike Britanije i EU-a.

Takav oblik međusobnih trgovinskih veza, koji podrazumijeva ukidanje carina u međusobnoj trgovini, ali i zajedničku carinsku politiku prema trećim zemljama, u najmanju bi ruku prepolovio troškove koji bi mogli nastati kao posljedica Brexita.

No, u Downing Streetu nijesu skloni sklapanju carinske unije Ujedinjenog Kraljevstva i EU jer bi tako nešto Londonu praktično onemogućilo liberalizaciju trgovine s Kinom, Indijom i drugim zemljama, za čija su tržišta zainteresovani britanski izvoznici.

“Očekivano povećanje troškova i nesigurnosti prijete padom profitabilnosti i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za pojedine sektore”, ocjenjuje se u studiji.

Studija pokazuje i koji sektori britanske ekonomijr mogli biti najteže pogođeni Brexitom, prenosi Jutarnji. Najveća žrtva biće, čini se, britanski finansijski sektor, pa ne čudi da su se u Cityju jako protivili Brexitu.

No, ako se ne postigne dogovor Londona i Brisela, na gubitku bi mogli biti i automobilska industrija, poljoprivreda i prehrambena industrija, kao i proizvodnja robe široke potrošnje, te industrija plastike.