Za pitanje “planirate li porodicu” kazna i do 20.000 eura

Traženje posla uglavnom podsjeća na rad u rudniku. Bezbroj oglasa, razgovora sa potencijalnim poslodavcima, razočaranja. A ne smijemo zanemariti i ta neumjesna pitanja koja se često postavljaju. Od običnog razgovora za posao sve se pretvori u rovarenje po intimi kandidata, pa se osjećate kao da ste na isljedničkoj klupi i priznajete „sve grijehe“.

„Završila sam fakultet i s obzirom da nisam mogla da nađem posao u struci, nisam birala radna mjesta. Prijavila sam se i za posao sekretarice u jednoj kancelariji. Pozvali su me na razgovor, a osim što me je poslodavac pitao ’šta ćete ovdje, ovo je posao za srednju školu’, uslijedila su i pitanja ’da li ste udati’ i ’planirate li porodicu’, počinje za FOS priču sagovornica čiji identitet ne otkrivamo iz opravdani razloga.

Ovo je samo još jedna u nizu situacija koje se ženama događaju na razgovoru za posao, a ona je samo jedna od mnogobrojnih „žrtvi isljedničkog ispitivanja“. Osim što ženama brak i porodica predstavljaju „prepreku“ za dobijanje posla, trudnoća je uglavnom sigurna karta za dobijanje otkaza. Na ovaj sve učestaliji problem upozoravaju i iz Unije slobodnih sindikata.

„USSCG najoštrije osuđuje ovakvu vrstu diskriminacije i koristi svaku priliku da javno ukaže na ovu negativnu, a sveprisutnu pojavu. Nažalost, ključan problem kod ove pojave jeste činjenica da je ista teško dokaziva, s obzirom da ne postoje materijalni dokazi već isključivo ova pitanja kandidatkinjama za posao bivaju usmeno postavljena“, kaže Lidija Pejović iz Unije slobodnih sindikata (USSCG).

Kaže da su i u USSCG žene često iznosile pritužbe, međutim zbog straha da se neće zaposliti, skoro nijedna nije pokrenula postupak o dokazivanju diskriminacije.

„Žene su iznosile žalbe na račun pitanja poslodavaca o njihovom bračnom i porodičnom statusu i planiranju trudnoće prilikom konkurisanja za posao. Mada, mnogo češće pritužbe su se odnosile na neprodužavanje ugovora o radu nakon saznanja poslodavaca da je radnica u drugom stanju. Nažalost, gotovo nijedna koleginica nije se upuštala u postupak dokazivanja postojanja diskriminacije“, kaže Pejović za FOS.

Pejović kaže da je veoma teško podučiti ženu šta da radi u ovakvim situacijama.

„Bilo bi poželjno da odbije da odgovori na ta pitanja ili da se skrene tema na način sto ćete pričati o vašim sposobnostima i vrlinama, ali to ipak zavisi od same osobe i konkretne situacije. Odgovori ukoliko se daju trebaju da budu kratki i jasni kako bi se bar na taj način skrenula pažnja da su pitanja neprimjerena, ili pak nakon odgovora upitati da li su odgovori na takva pitanja od značaja za eventualno dobijanje posla“, kaže za FOS Pejović.

Šta kaže zakon?

„Zakon o radu Crne Gore propisuje da poslodavac ne može od lica zahtijevati podatke o porodičnom, odnosno bračnom statusu i planiranju porodice, kao ni dostavljanje isprava i drugih dokaza koji nisu od neposrednog značaja za obavljanje poslova za koje zasniva radni odnos“, pojašnjava za FOS advokatica Tijana Živković.

Poslodavac ne može da uslovljava zasnivanje radnog odnosa, odnosno zaključivanje ugovora o radu dokazom o trudnoći, osim ako se radi o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje žene i djeteta utvrđen od strane nadležnog zdravstvenog organa, pojašnjava Živković.

Sankcije od 2.000 do 20.000 eura

„Ukoliko traži od kandidata navedene podatke, poslodavac vrši prekršaj za koji mu prijeti izricanje novčane kazne u iznosu od 2.000 do 20.000 eura, dok odgovorno lice kod poslodavca može biti kažnjeno novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura“, kaže Živković za FOS.

Shodno Zakonu o radu i Zakonu o zabrani diskriminacije zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje odnosno invalidnost, nacionalnost, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje, imovno stanje, članstvo u političkim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lično svojstvo.

„Lica koja su po prednjem osnovu diskriminisana od strane poslodavca , mogu u roku od godinu dana od saznanja za diskriminaciju, a najkasnije u roku od tri godine od dana učinjene diskriminacije, podnijeti nadležnom sudu tužbu za zaštitu od diskriminacije“, pojašnjava Živković i dodaje:

„Nažalost, poslodavac ima pravo da da zaposlenoj koja se nalazi na trudničkom bolovanju ne produži ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme, ukoliko rok na koji je ugovor zaključen istekne tokom trajanje trudničkog bolovanja, budući da pozitivni Zakon o radu poslodavcima nameće obavezu produženja ugovora o radu samo zaposlenoj koja se nalazi na porodiljskom odsustvu“, kaže Živković za FOS.

Prema riječima Pejović iz USSCG, promjena svijesti, dosledna primjena zakona i nadzor nad primjenom zakona preduslov su iskorjenjivanja ove negativne pojave.

„Kada kao društvo dovoljno sazrimo i stvorimo uslove da naše koleginice mogu nesmetano izbalansirati svoj privatni i poslovni zivot, nece više biti diskriminacije“,zaključuje Pejović za FOS.