Analitičari: Za PPF kupovina Telenora na Balkanu sigurno ulaganje za moguću preprodaju

Za 2,8 milijarde eura za koliko kupuje skandinavski Telenor, PPF kupuje provajdere i telekomunikacione kompanije u Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj i Bugarskoj. Time PPF koji je 2013. godine kupio od španskih vlasnika Telefoniku 02 u Češkoj i Slovačkoj dobija mogućnost da postane srednje veliki igrač na evropskom telekomunikacijskom tržištu.

“Grupa PPF na taj način značajno proširuje telekomunkacijski portfolio na četiri balkanske države. Želimo da iskoristimo svoja iskustva za jačanje pozicije na tržištu”, saopštio je o kupovini Ladslav Bartonjiček, odgovoran u grupi za telekomunikacije.

Češki privredni dnevnik Hospodarske novini očekuje da će PPF na balkanskom tržištu ići putem povezivanja multimedijskog sadržaja sa telekomunikacijama jer ljudi sve više prate TV-serije, filmove, sportske prenose na tabletima i mobilnim telefonima i spremni su da za taj sadržaj i plate, a PPF ima u Češkoj online televiziju O2TV sa oko 250.000 pretplatnika.

“Na kratki rok kupovina balkanskih provajdera neće uticati na češki O2. Na duže staze ne može da se isključi da će cijeli paket aktiva prodati. Ali to nije pitanje naredne dvije godine. Prednost kupovine je to što sektor telekomunikacija obično dobro posluje i u pogoršanim privrednim prilikama”, kazao je češkom privrednom listu E15 o najnovijem ulaganja PPF-a glavni analitičar J end T banke Milan Vanjiček.

Ugledni češki privredni dnevnik Hospodaržske novini očekuje da će i na novim balkanskim tržištima PPF pokušati da ponovi uspjeh plaćene internet televizije, kao sa O2TV, a ne očekuje da će ući u rat cijenama sa drugim operatorima, što bi donelo pojeftinjenje za srpske i balkanske korisnike, zato što je Telenor na tržištima koja sada prepušta PPF bio broj jedan i PPF ne mora da se bori za korisnike.

“U 02 je PPF isprobala koncept odvajanja infrastrukture od telekomunikacija. Sada im se pružila prilika za veliku transakciju u nekoliko zemalja i pretpostavljam da će pokušati da učine isto”, kazao je za taj češki privredni list Štepan Fliger iz konsalting kuće Ernst end Jang.

Hospodaržske novini u komentaru balkanskog ulaganja PPF očekuju da će prije tražiti postojeće rezrve i nastojati da smanji troškove što bi PPF-u sa sedištem u Holandiji donijelo zanimljive dividende, prenosi Beta.

I u Češkoj je infrastuktura fiksne telefonije izdvojena iz 02 u zasebno preduzeće CETIN za PPF strateški interes, dok je sam provajder fiksne i mobilne telefonije i internet televizije O2 označen kao obična investicija.

“Očigledni cilj PPF je da stvori jaku grupu koja će se bolje prodavati. Multinacionalna grupa će se zainteresovanim investitorima, bilo da su iz Rusije, Kine ili druge zemlje bolje prezentirati nego izolovani igrač, premda jak na lokalnom tržištu”, pišu Hospodaržske novini.

List podsjeća da su kupovine koje ne označi za strateške za PPF samo finansijsko ulaganje koje u PPF ostaje samo dok se ne nađe dovoljno odlučan, solventan kupac.

Iako na balkansko tržište PPF ulazi pošto su propali planovi masivnog ulaganja u češku pivarsku industriju za koja je obezbijeđen novac, za kupovinu Telenora uzima kredit u visini od 3,025 milijardi eura a ukoliko regulatori odobre, ugovor bi trebalo da bude potpisan do ljeta.

Grupa PPF Petra Kelnera ulaže u niz grana od bankarstva i finansijskog sektora gdje je posebno aktivna u potrošačkim kreditima, preko biotehnologija, osiguranja, poljoprivrede, do nekretnina. PPF, sa sjedištem u Holandiji, aktivna je u Evropi, Rusiji, Aziji i Sjevernoj Americi i vrijedna 35 milijardi eira.

Petr Kelner, najtajanstvenijih od svih čeških milijardera, 88. je na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi svijeta i težak oko 15,5 milijardi dolara. Poznat je po tome što čuva pažljivo svoj privatni život, intervjue daje samo kao izuzetak i ne dozvoljava fotografisanje.

Kelner je bogatstvo počeo da stiče tokom vaučerske privatizacije u vrijeme premijera, kasnije predsjednika Češke Vaclava Klausa. U njoj se očekivalo da će obični Česi postati akcionari do tada državnih preduzeća, međutim Česi su masovno svoje vaučerske knjižice i dodijeljene akcije prodali u tu svrhu osnovanim investicionim fondovima a vaučerska privatizacija dala je tri od pet najbogatijih ljudi u Češkoj.

Dok je kasniji češki, socijaldemokratski premijer, sada predsjednik Češke Miloš Zeman označio svojevremeno vaučersku privatizacija za krađu stoljeća, Vaclav Klaus i češka desnica brane je kao jedini način da tada preduzeća dodju do prijeko potrebnog kapitala i promijene vlasničku strukturu u zemlji gdje je sve bilo državno a domaćeg kapitala za privredu nije bilo.