Šta će se desiti ako SAD i Kina uđu u trgovinski rat

Amerika i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije, uskoro bi mogle da se nađu u trgovinskom ratu.

Lideri dvije zemlje uveli su tarife jedni drugima. Ali ono što izaziva strah među preduzećima, investitorima i zakonodavcima jeste – eskalacija. Ovo bi moglo biti samo početak – “prva od mnogih” akcija, kao što je rekao američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak.

Tramp je najavio planove u četvrtak da nametne tarife od 25 odsto na 50 milijardi dolara vrijedan uvoz iz Kine. U petak su stupile na snagu globalne tarife na čelik i aluminijum, koje uključuju i Kinu. SAD su podnijele i tužbu protiv Kine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Kina je odgovorila najavom da će nametnuti tarife na američki izvoz vrijedan tri milijarde dolara u Kinu.

Ako se na tome završi, malo je vjerovatno da će sukob imati ozbiljne globalne implikacije. Ali, posljedice zbog većih troškova i cijena će osjećati radnici, preduzeća i potrošači, i direktno i indirektno, piše CNN

Sjedinjene Države će nametnuti tarife od 25 odsto na čelik iz Kine i tarife od 10 odsto na njen aluminijum. Većina drugih država će biti podvrgnute istim mjerama koje nametne SAD.

Trampova administracija takođe će udariti i tarife od 25 odsto na niz nenajavljenih proizvoda iz Kine, uključujući, ali ne ograničavajući se na, komunikacionu tehnologiju, vazduhoplovstvo, informacije i mašineriju.

Ovo će se desiti nakon što je američka istraga zaključila da je Kina sistematski diskriminisala američke tehnološke kompanije koje posluju u toj zemlji.

U 2017. godini SAD su uvezle oko 150 milijardi dolara proizvoda iz Kine u svim gorenavedenim kategorijama. Uvoz je bio u velikoj mjeri usmjeren na računarsku i poluprovodničku opremu, prema podacima američke vlade.

Kina je u petak objavila da će tarifama na 128 američkih izvoznih proizvoda odgovoriti na tarife na čelik i aluminijum, navelo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kineske tarife za američku robu bi uglavnom bile usmjerene na vino, voće, svinjetinu, reciklirani aluminijum i orašastvo voće. Potpuna lista još nije objavljena, ali tarife će stupiti na snagu 31. marta. Tarife će se kretati od 15 do 25 odsto, u zavisnosti od proizvoda.

Svi ovi uvozi vrijedni su ukupno tri milijarde dolara godišnje, što je relativno mali iznos. Ali to je samo početak.

Kina je glavni kupac soje od oko 300.000 američkih farmera. Kina je prošle godine kupila 61 odsto američkog izvoza soje, navodi se u izvještaju američkog izvoznog veća za soju.

Do sada, Kina nije pomenula da bi uvela tarife na američku soju, ali je njeno ministarstvo spoljnih poslova podsjetilo novinare prošle nedjelje na ove brojke.

Kina takođe ne mora da udari tarife američkim farmerima da bi kaznila SAD. Mogla bi jednostavno da više posluje sa Južnom Amerikom.

Brazilski izvoz soje u Kinu porastao je za skoro 35 odsto prošle godine u odnosu na prethodnu godinu, dok je izvoz američke soje porastao samo za 2 odsto, piše istraživačka agencija “Panjiva”. Brazil više prodaje soju Kini, svom najboljem trgovinskom partneru, nego što to čini SAD, prenosi Blic.

Kina posjeduje više američkog duga od bilo koje druge nacije

Kina poseduje 1,17 biliona dolara američkog državnog duga. To je čini najvećim američkim zajmodavcem. Kineska ulaganju su od januara su bila na šestomjesečnom minimumu.

Malo je vjerovatno da će Kina odjednom odbaciti mnoge američke obveznice. Pravi problem za Ameriku je: Šta ako Kina odluči da više ne kušuje toliko američkog duga?

Vlada Sjedinjenih Država mora izdvojiti skoro 1 bilion dolara ove fiskalne godine kako bi pokrila svoj deficit, za koji se očekuje da će više rasti u narednim godinama zbog smanjenja poreza. Za finansiranje deficita, SAD prodaju sve više duga drugim narodima, stranim investitorima, američkim građanima i američkim bankama. Američki državni dug se smatra jednim od najsigurnijih investicija na svijetu.

Nemoguće je znati šta će se dogoditi ako Kina prestane da kupuje američki dug ili značajno uspori kupovinu. Ali, u svakom slučaju ovo nije idealno vrijeme za SAD da nerviraju najvećeg zajmodavca.

Da li je ovo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo?

To pitanje zvuči dramatično, ali globalne percepcije Kine i SAD o trgovini se mijenjaju.

Sjedinjene Države su bile ideal slobodne trgovine još od Drugog svjetskog rata, a Kina je krajnji protekcionista. Sada, SAD traže tarife dok Kina, bar retorički, kaže da želi da se bori protiv protekcionizma.

Predsjednici Čilea i Kolumbije opisali su ovaj scenario kao “svijet naopačke”.

Ekonomisti slobodne trgovine kažu da SAD odustaju od svoje vodeće uloge u globalnoj trgovini, dok Trampova vlada tvrdi da pokušavaju da omoguće trgovinske benefite za više Amerikanaca.

U međuvremenu, Kina širi svoj globalni uticaj u nastojanju da razvije ambiciozni svjetski trgovački put poznat pod nazivom Incijativa Jedan pojas, jedan put.

Geopolitičke implikacije su beskrajne, uključujući i moguće nove tenzije Amerike sa Sjevernom Korejom, Rusijom, Iranom, Latinskom Amerikom i Bliskim istokom. Eksperti za trgovinu tvrde da ekonomske veze poput trgovine pomažu u sprječavanju stvarnih ratova. One čine zemlje više zavisne jedna od druge i čine da manje budu vjerovatna nastavljanja oružanih sukoba imeđu njih.