Šta je “risk on” a šta “risk off” sentiment na finansijskim tržištima

Kada počnu izlaziti loše vijesti o političkoj ili ekonomskoj situaciji, investitori zaključe da bi moglo doći do usporavanja ekonomskog rasta ili čak recesije.

Na berzama se opšte raspoloženje učesnika može podijeliti na dvije faze – prvu u kojoj su investitori optimistični i masovno kupuju finansijske instrumente koji donose viši prinos u dobrim vremenima; te drugu fazu u kojoj su investitori zabrinuti pri čemu ulažu u instrumente koji su percipirani sigurnim utočištima. Ove dvije faze se kontinuirano izmjenjuju i u kraćim i u dužim vremenskim periodima, a među profesionalcima su poznate kao faze “risk on” i “risk off” sentimenta.

Risk on – uzroci i posljedice

Riječ je o situaciji u kojoj izlaze pozitivne vijesti o stanju u globalnoj ekonomiji, kao što su rast američkog BDP-a, povećanje industrijske proizvodnje u Kini, najava dizanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke, neuobičajeno dobri poslovni rezultati velikog broja globalnih korporacija i sl. U takvoj situaciji investitori zaključuju da se rizik pri ulaganju smanjuje i da će cijene dionica nastaviti rasti te da će stopa inflacije i kamatne stope takođe rasti, kao i potražnja za naftom i sirovinama kao što su bakar, aluminijum i čelik.

Zbog toga se odlučuju na ulaganje u investicione klase koje bi trebalo da donesu viši prinos, a to su dionice, dionički indeksi, investicioni fondovi, finansijske izvedenice vezane uz naftu i ostale energente i sirovine. Kada je u pitanju Forex valutno tržište, u opisanoj situaciji raste kurs australijskog, novozelandskog i kanadskog dolara, jer te zemlje izvoze dosta sirovina u velike ekonomije, ali jačaju i euro i britanska funta. Euro spada pod „risk on“ valute, jer u dobrim ekonomskim vremenima pada rizik od političkih nestabilnosti u EU, a raste vjerovatnost velikog izvoza njemačkih, francuskih i italijanskih automobila u ostatak svijeta kao i vjerovatnost dobre turističke sezone zbog veće kupovne moći potrošača. Funta jača zbog snažnog britanskog finansijskog sektora. Ukratko, pozitivno poslovno okruženje na globalnom inovu = više ulaganja, a budući da je London svjetsko finansijsko središte, više novca se slijeva u Britaniju i britansku funtu.

Budući da rizik pri ulaganju pada (ili barem većina učesnika na tržištu smatra tako), smanjuje se interes za posjedovanjem sigurnih instrumenata kao što su obveznice i zlato. Kada je u pitanju Forex, najčešće dolazi do pada kursa američkog dolara, japanskog jena i švajcarskog franka.

Uzroci i posljedice “Risk off” sentimenta

Kada počnu izlaziti loše vijesti o političkoj ili ekonomskoj situaciji, investitori zaključe da bi moglo doći do usporavanja ekonomskog rasta ili čak recesije. Budući da u recesijama padaju profiti firmi i kamatne stope, dolazi do rasprodaje dionica na osnovu čega pada i vrijednost dioničkih indeksa i udjela u investicionim fondovima. Cijena nafte takođe pada, jer pri nižem ekonomskom rastu pada potražnja za energijom.

Kada je u pitanju Forex, dolazi do jačanja valuta koje su percipirane sigurnim, a to su ponajviše američki dolar, švajcarski franak i japanski jen. Dolar se smatra sigurnim zbog ekonomske, vojne i političke moći SAD-a, švajcarski franak zbog stabilnosti finansijskog sistema, a japanski jen zbog izvozno orijentirane ekonomije i vraćanja domaćeg kapitala u Japan u nesigurnim vremenima.

Budući da pri objavi loših vijesti raste rizik od recesije, a u recesijama postoji mogućnost bankrota banaka, dio investitora se odlučuje za kupovinu zlata, jer tu investiciju smatraju najsigurnijim ulaganjem. Zbog toga cijena zlata gotovo pa redovno raste kada je tržište u „Risk off“ fazi.

Zaključak

Risk on situacija: Raste cijena/vrijednost dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australsijki, kanadski i novozelandski dolar, a pada cijena zlata i kurs američkog dolara, franka i japanskog jena.

Risk off situacija: Pada cijena dionica, indeksa, nafte i valuta kao što su euro, funta, australijski, kanadski i novozelandski dolar, a raste cijena zlata i kurs američkog dolara, franka i japanskog jena.

Za Admiral Markets napisao:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

Napomena: Gore navedene prognoze su isključivo mišljenje autora i nijesu investicioni savjet. Svaka odluka o kupovini ili prodaji pojedinih finansijskih instrumenata mora biti isključivo Vaša, a analize Admiral Marketsa iskoristite samo za informisanje i edukovanje o finansijskim tržištima.