Ako gorivo nastavi da poskupljuje, kupovaćemo ga kao nekada u bidonima “na crno”

Imajući u vidu posljednje poskupljenje energenata, naročito dizela, koji čini oko dvije trećine potrošnje, mislim da je vrijeme da Vlada razmisli o preduzimanju antiinflacionih mjera (smanjenje akciza, povraćaj akciza i sl.) što bi rezultiralo smanjenjem cijena energenata, kaže za Portal Analitika dr Vasilije Kostić.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da iskustvo s cigaretama treba da nas nauči da ne napravimo istu grešku kada je gorivo u pitanju.

„Pukim povećanjem akciza dolazi do jačanja sivog tržišta, odnosno do fizičkog smanjenja obima kupovine u sektoru koji se evidentira, odnosno legalnom sektoru. Možda se to sada neće desiti s gorivom, jer ovo nisu drastična poskupljenja. Ali ukoliko ta poskupljenja u talasu dovedu do 20 i više procentnog rasta cijena goriva, mogu se očekivati crna tržišta i u tom segmentu“, upozorava Drecun.

Novi talas poskupljenja crnogorski građani dočekali su na pumpama. U velikim kolonama, strpljivo su čekali da napune rezervoar i tako uštede koji euro. Sve vrste goriva u Crnoj Gori od utorka su poskupile od tri do sedam centi.

Ovo je samo jedno, posljednje u nizu, poskupljenja koja su posljedica mjera „fiskalne konsolidacije” – povećanja akciza i PDV-a. Da bi se servisirao javni dug i punio budžet, o čemu smo pisali kada se izvršna vlast odlučila na nepopularne mjere stezanja kaiša, moraće da trpe građani. Račun je stigao na naplatu.

Cijene se povećavaju, kupovna moć opada: Tako sada plaćamo gorivo skuplje nego građani Njemačke i Austrije.

„Imajući u vidu posljednje poskupljenje energenata, naročito dizela, koji čini oko dvije trećine potrošnje, mislim da je vrijeme da Vlada razmisli o preduzimanju antiinflacionih mjera smanjenje akciza, povraćaj akciza i sl.) što bi rezultiralo smanjenjem cijena energenata”, ocijenio je za Portal Analitika dr Vasilije Kostić.

Gorivo treba da bude dostupno i socijalno ugroženima, pa bi država trebalo da razmisli o ukidanju nekih dadžbina, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun.

„Dadžbine koje su na to gorivo ugrađene oko 60 odsto idu u državnu kasu na ovaj ili onaj način. Tako bi moglo doći do određenog snižavanja stopa, ali to ne mora da znači snižavanje apsolutnog iznosa, jer bi kroz povećanu potrošnju tokom ove turističke sezone moglo da se kompenzuje to povećanje“, kazao nam je Drecun.

Cvjeta crno tržište: Građani su se očekivano sve više okrenuli kupovini na crnom tržištu – posebno cigareta – nakon posljednjeg poskupljenja, a u legalnoj prodaji paklica se ne može kupiti ispod dva eura.

U prva četiri mjeseca prihod od akzica na cigarete je smanjen za 22 odsto u odnosu na isti period lani. Projekcije su bile da će se povećati 70 odsto.

„Iskustvo s cigaretama treba da nas nauči da ne napravimo istu grešku kada je gorivo u pitanju. Puko povećanje akciza dovodi do jačanja sivog tržišta, odnosno do fizičkog smanjenja obima kupovine u sektoru koji se evidentira, odnosno legalnom sektoru. Možda se to sada neće desiti sa gorivom, jer ovo nisu drastična poskupljenja. Ali ukoliko ta poskupljenja u talasu dovedu do 20 i više procentnog rasta cijena goriva, može se očekivati crna tržišta i u tom segmentu“, upozorava Drecun.

Akcize na duvan ne treba smanjiti, već suzbiti sivo tržište rigoroznim mjerama, smatra Kostić.

„Rast cijena takvih proizvoda, uz neadekvatne mjere nadzora i kontrole, podstiče sivo tržište i, pri takvom stanju stvari, smanjenje prihoda države po tom osnovu predstavlja očekivan ishod. Moje mišljenje je da akcize na duvan ne treba smanjivati, jer je duvan zlo za zdravlje stanovništva i uzrok mnogo čega dugog lošeg, ali zato treba sprovesti krajnje rigorozne mjere u suzbijanju sivog tržišta kako bi se poslala poruka da se ne isplati time baviti. U tome je ključna i jedina odgovornost na državnim organima”, smatra Kostić.

Poruke analitičara su jasne: puno je problema i nešto se mora mijenjati.

Jedan od najvećih problema je, ističe Kostić, to što kupovna moć građana opada.

„Statistički prosijeci često zamagljuju realno stanje stvari. Oni su samo naizgled dobri, a u stvari su vrlo relativni, jer je kod nas vrijednost indeksa nejednakosti značajna, što znači da postoje ozbiljne razlike u nivou standarda između jednog manjeg društvenog sloja i ostalog dijela društva. Dobrostojeća manjina svojim prihodima značajno podiže prosijek, što opštoj slici daje mnogo bolji izgled od onog koji stvarno jeste. Zemlje koje bilježe značajnu nejednakost u društvu veoma teško ili nikako ne uspijevaju da dostignu nivoe razvoja razvijenih društava“ napominje naš sagovornik.

Ipak, u stvarnosti građani imaju veća primanja nego što bilježi statistika; u suprotnom bi se, kaže Kostić, teško moglo preživjeti.

„U prodavnicama, kafanama, restoranima se vidi da je ta kupovna moć i dalje na nivou daleko iznad zvaničnih podataka. Kada je crnogorska ekonomija u pitanju, postoji jedan bafer koji je nemjerljiv, a on se ugleda u doznakama u kešu novca iz inostranstva – porodicama, pomorci šalju dosta novca; negdje postoji poljoprivredna proizvodnja koji se ne registruje… Od zvanično prikazane zarade teško da se može preživjeti, a građanin uvijek nađe neki modus da prevaziđe problem“, kaže on za Portal Analitika.

Hoće li Vlada zaštititi standard građana: S druge strane, iz Vlade poručuju da je stopa rasta ekonomije premašila sva očekivanja, te da su mjere fiskalne strategije donijele dobre rezultate i da standard građana nije ugrožen.

Kada je riječ o poskupljenju goriva,Vlada je spremna da interveniše da zaštiti standard građana, ali da to ne ugrozi ekonomiju, odnosno poslovanje crnogorske privrede, saopštio je juče premijer Duško Marković.

Vlada će danas rasmatrati što posljednje poskupljenje znači, podvukao je Marković i dodao da prate stanje na berzi, te da je ohrabrujuće što je cijena dizela pala.

Hoće li Vlada na neki način intervenisati i hoće li se odreći dijela svojih prihoda, moglo bi se tako znati već danas. Ne treba biti stručnjak pa zaključiti: značajno povećanje cijena goriva u Crnoj Gori, ako se nastavi, izazvaće veći talas poskupljenja, prije svega javnog prevoza i osnovnih životnih namirnica.

Portal Analitika