Kako su kruzeri promijenili Kotor

Stari grad u Kotoru ostao je bez brojnih osnovnih sadržaja, knjižara, maloprodajnih objekata, zanatskih radnji jer to nijesu sadržaji koje konzumiraju turisti. Tako da osim što se privreda mijenja, mijenja se i demograska slika Starog grada jer veliki broj mladih nema način i mogućnost, osim ukoliko nijesu uključeni u turizam, da ovdje ostvare bilo kakvu biznis ideju i poslovanje, pišu Dnevne novine.

Vijest da je Kotor i ove godine izglasan među pet najpopularnijih kruzing luka u istočnom Mediteranu, ostavivši iza sebe Veneciju, Santorini i Rodos, obradovala je turističke privrednike, ali i pokrenula pitanje na koji način se odnosimo prema ovom vidu turizma, te koliko je on izmijenio ovaj primorski grad.

Kruzing destinacije: Kotor popularniji od Venecije

Dolazak kruzera u Kotor u proteklih deset godina dominantno je uticao na brojne promjene, prije svega na strukturu privrede u Starom gradu koji je postao sjedište suvenirnica, kojih je trenutno oko 70-ak, i ugostiteljskih objekata.

Sagovornici Vikend novina saglasni su da je neophodno planski i sistemski odnositi se prema ovom segmentu turizma, te da situacija nije zadovoljavajuća, bez obzira na korist koju grad i svi u tom lancu imaju od dolaska kruzera.

Najveću korist svakako ima Luka Kotor, čiji direktor Branko Kovačević kaže da su u ovoj godini rezervisana 412 kruzera, a ukupni prihodi iznose 1.024.181,34 eura.

“Postavlja se pitanje kako na najbolji način iskoristiti potencijal, koji se odnosi na činjenicu da je prošle godine u Kotor kruzerima došlo preko 500.000 putnika i 250.000 posade, znači 750.000 kruzer turista. To je potencijal koji treba iskoristiti, mnogo toga bi trebalo mijenjati, unaprijediti, rješavati brojne probleme koji su vezani za ovaj segment, poput bolje organzacije turističkih izleta, saobraćajnih gužvi, ali to su pitanja za nekog drugog ko se bavi tom djelatnošću”, smatra Kovačević.

Direktorica TO Kotor Ana Radović ističe da je ipak ključna korist od dolaska kruzera u Kotor promotivna.

“Činjenica je da veliki broj kruzer putnika, koji inače ne bi došli ne samo u Kotor već i u druge gradove, na tim kruzing maršrutama dođu u naš grad i na taj način znaju da postoji Kotor. Znatan dio njih ima želju da ponovo dođe ili ponovo dolazi u naredoj godini, tako da je ta promotivna komponenta ključna i najveću korist donosi u tom smislu”, navodi ona.

Koliko novca kruzing turisti ostave direktno gradu nezahvalno je procjenjivati jer svi gosti sa kruzera ne ostaju u Kotor, već odlaze na izlete na Lovćen, Cetinje, Budvu, Herceg Novi.

Prema podacima TO Kotor, prosjek dnevne potrošnje jednog kruzing turiste je 35 do 40 eura i ona uključuje ulaznice za obilazak bedema, muzeja, katedrale i ostalih znamenitosti, kupovinu suvenira, najmanje jedno piće i uslugu vodiča koja se naplačuje grupno.

Kada je u pitanju struktura kruzing turista i njihovih navika u smislu trošenja, ona varira jer kruzing putovanja više nijesu luksuz koji sebi mog priuštiti samo bogati ljudi.

Komentarišući koliko je kruzing doprinio da se struktura privrede u Kotoru drastično promijeni, što neminovno izaziva nezadovoljstvo lokalnog stanovništva jer u gradu više nema sadržaja koji su njima potrebni, Radović ističe da je uticaj vidljiv, te da je potrebno odlučiti šta dalje.

“Stari grad je ostao bez brojnih osnovnih sadržaja, knjižara, maloprodajnih objekata, zanatskih radnji jer to nijesu sadržaji koje konzumiraju turisti. Tako da osim što se privreda mijenja, mijenja se i demograska slika Starog grada jer veliki broj mladih nema način i mogućnost, osim ukoliko nijesu uključeni u turizam, da ovdje ostvare bilo kakvu biznis ideju i poslovanje”, zaključuje Radović.

I vlasnik pomorske agencije Boka Adriatik i predsjednik Udruženja pomorskih agencija Ivo Begović, koji je u direktnom kontaktu sa brodarskim kompanijama, kaže da su oni nezadovoljni jer vide da se godinama ne rješavaju neki problemi.

“Što se tiče brodara oni su nezadovoljni, godinama se ništa nije uradilo po pitanju veza, sidrišta su problematična, a i velike su dažbine koje oni ovdje plaćaju. Plaćaju cijene kao da uplovljavaju u bilo koju evropsku metropolu, a ne dobijaju taj nivo usluge koju imaju u drugim nekim lukama. Ono što je ključno je da Luka Kotor nema sistem sigurnosti, ali to je pitanje koje ne može sama da riješi već tu treba država da se uključi. Sporan je i parking na rivi, benzinska pumpa, parkiranje autobusa, pitanje pasarele problemi koji godinama vise u vazduhu, a nikako da se riješe”, kaže Begović.