Strah se uvukao u berze: Šta će biti s Turskom, ulagači se boje i usprovanja kineskog rasta

Na Vol Stritu u srijedu S&P 500 indeks je zabilježio najveći dnevni pad još od kraja juna, dok su ostali indeksi bili u znatnom minusu, zato što su investitori bježali od rizičnih ulaganja usljed eskalacije trgovinskih napetosti.

Trgovinske napetosti su intenzivirane nakon odluke turskog predsjednika Erdogana da udvostruči carine na uvoz nekih američkih proizvoda, dok je Kina podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog američkih trgovinskih politika, prenosi Hina.

Cijene dionica industrijskih kompanija, ponajviše senzitivnih na carine, pale su u prosjeku za 0,5 odsto.

“Kombinacija straha od širenja zaraze izvan granica Turske i mogućnost ekonomskog usporavanja Kine uznemirili su tržišta širom svijeta”, ocjenjuje JJ Kinahan, tržišni strateg pri TD Ameritradeu.

Pale dionice energetskih kompanija

Znatno su pale i cijene dionica energetskih kompanija, u prosjeku za 3,5 odsto, nakon što je dan ranije cijena barela američke nafte potonula 3,2 odsto usljed neočekivanog skoka američkih zaliha goriva. Riječ je o najvećem padu cijena dionica energetskog sektora od 5. februara.

Još veći gubitak pretrpjele su dionice metalskih i rudarskih kompanija, u prosjeku za 4,8 odsto. Tim dionicama odmogao je kratki skok dolarovog indeksa na najvišu razinu u zadnjih 13 mjeseci, prije nego se ponovno spustio, završivši dan gotovo bez promjena.

Dobrih vijesti nije bilo ni iz korporativnog sektora. Kineska tehnološka kompanija Tencnet javila je o prvom padu profita u proteklih gotovo 13 godina. To je spustilo cijene Tencentovih dionica za gotovo 10 odsto, a negativno je uticalo i na rezultate cijelog tehnološkog sektora, pri čemu je cijena dionice južnokorejskoj Samsunga pala na najniži nivo u posljednjih godinu dana.

Među većim gubitnicama bila je i dionica Tesle, spustivši se za 2,6 odsto, jer je američka Komisija za hartije od vrijednosti i berzu poslala subpoen kompaniji vezano uz najavu izvršnog direktora Ilona Maska da planira delistirati kompaniju s berze.

Evropske berze potonule

Na evropskim berzama, pak, srijeda je bila najlošiji dan još od objave rezultata britanskog referenduma o izlasku iz EU.

Pod pritiskom odluke Turske da udvostruči carine na uvoz automobila, duvanskih proizvoda i alkohola iz SAD-a, londonski FTSE indeks potonuo je 1,5 odsto, na 7.497 bodova.

Frankfurtski DAX spustio se 1,6 odsto, na 12.163 boda, a pariski CAC za 1,8 odsto na 5.305 bodova.

Azijske berze oporavile su se u četvrtak s najnižih nivoa u posljednjih godinu dana, nakon što je službeni Peking objavio da će održati trgovinske razgovore s Vašingtonom, no najvažniji indeksi i dalje su u minusu u odnosu na dan ranije zbog krize u Turskoj i straha od ekonomskog usporavanja Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 7,00 sati bio je u minusu 0,3 odsto. Iako na gubitku u odnosu na dan ranije, ublažio je prijepodnevni minus od 1,1 odsto, oporavivši se tako s najnižeg nivoa od 11. avgusta lani. Japanski Nikkei, koji je tokom jutarnje trgovine bio u minusu i 1,5 odsto, oko 7,00 sati bio je u plusu 0,2 odsto.

Pregovori Pekinga i Vašingtona

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je u četvrtak da će kineska delegacija učestvovati u idućoj rundi trgovinskih pregovora s američkom stranom u Vašingtonu krajem avgusta.

Kinesku delegaciju predvodiće zamjenik ministra trgovine Vang Shouven, a američku pomoćnik ministra finansija zadužen za međunarodne poslove Dejvid Malpas, saopštilo je kinesko ministarstvo.

Posljednja runda trgovinskih razgovora između dvije ekonomske sile održana je početkom juna.

Iako tijekom prethodnih runda razgovora nije bio postignut neki veći napredak, Bijela kuća je 3. avgusta saopštila da je SAD otvoren za dalje razgovore s Kinom o tome kako riješiti trgovinske napetosti.

Ne bude li postignut napredak u tim kinesko-američkim trgovinskim razgovorima, obje zemlje će uvesti dodatne carine, nakon što je 6. jula SAD već nametnuo carine na 34 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking odmah uzvratio istom mjerom.

Vašington je, naime, najavio da će aktivirati dodatne carine na 16 milijardi dolara vrijednu kinesku robu 23. kolovoza, a Peking je najavio da će odgovoriti istom mjerom.

Zasebno, Kina je ranije objavila kako planira uvođenje i dodatne carine na 5.207 američkih proizvoda ukupne vrijednosti od 60 milijardi dolara, koje bi obuhvatile širok raspon proizvoda, od LNG-a do letjelica. Ta najava bila je odgovor na prijetnju SAD-a da će povećati carine na 200 milijardi dolara vrijedan uvoz kineske robe s 10 na 25 posto.

Ranjivo tržište

Vijest o idućoj rundi trgovinskih pregovora između Kine i SAD-a ojačala je kineski juan prema dolaru na 6,9165 juana za dolar, dok je šangajski berzovni indeks, nakon jutrošnjeg minusa od 1,8 odsto, sada u plusu 0,6 odsto.

U međuvremenu, ojačali su i američki terminski indeksi, pa je tako terminski Dow Jones, nakon jučerašnjeg pada od 0,54 odsto, sada u plusu za 0,45 odsto.

Ipak, uprkos ublažavanju berzovnih gubitaka, tržišta kapitala i dalje su ranjiva na bilo kakve znakove usporavanja kineske ekonomije, kao i na tursku valutnu krizu, a investitori se zbog svega toga drže na oprezu.

“Negativne vijesti koje dolaze svaki da iz Turske i Kine uznemiruju globalna tržišta”, upozorava Norihiro Fujito, strateg pri Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securitiesu.

“Takođe, i šok vezan uz prvi pad neto dobiti Tencenta u zadnjih 13 godina podsjeća investitore da trgovinske tenzije između SAD-a i Kine počinju narušavati zdravlje čak i tehnoloških kompanija, koje su dosad bile glavni pokretač uzeta na Vol Stritu”, dodao je Fujito.