Nikad nije bilo teže naći radnu snagu u Njemačkoj

Dok njemačka ekonomija sve više raste, poslodavcima postaje vrlo teško pronaći prijeko potrebnu radnu snagu.

“Nikad nijesam iskusila period u kojem je bilo toliko teško naći radnike, a u ovom poslu sam preko 20 godina”, kaže fizioterapeutkinja Susann Michel.

“Jednostavno na tržištu nema nikoga ko ispunjava moje zahtjeve.”

Michel je jedna od skoro 1.000 preduzetnika koji žive u selu Petershagen/Eggersdorf oko 10 kilometara istočno od ruba gradskog područja Berlina. Ono se nalazi u kraju punom šuma i jezera i osjetan je veliki rast broja pridošlica iz obližnje metropole koji se nadaju da će ovamo moći da pobjegnu od užurbanog gradskog života. U 1993. godini, kada su se dva susjedna sela udružila, imala su samo 8.000 stanovnika – sada ih imaju 15.000.

Više ljudi koji tamo žive znači i više ljudi koji tamo rade. Stoga se u Petershagen/Eggersdorfu gradi nekoliko poslovnih parkova, trgovačkih centara, a povećana je ponuda svih vrsta usluga, piše Deutsche Welle.

Njemačka ekomonija cvate već duže vrijeme i pokazuje neke znakove “pregrijavanja”. Nedostatak kvalifikovanih radnika je, bez sumnje, jedan od tih znakova koji se osjeća u većini sektora – tako je i u Petershagen/Eggersdorfu.

Fizioterapeutkinja Susann Michel nije jedina koja očajnički traži adekvatno osoblje, s naglaskom na riječ “adekvatno”. Uzmimo, na primjer, slučaj Peter-Ulricha Bartha. On je vlasnik popularnog frizerskog salona u selu, a cijene usluga su dovoljno niske da mogu privući veliki broj mušterija.

I Barth ima problem s nedostatkom radne snage. “To traje već nekoliko godina i zaista ne znam zašto”, kaže on.

“Na papiru frizera ima dovoljno, a regionalni zavod za zapošljavanje uspostavlja kontakt između njih i nas. Ali oni jednostavno ne dolaze ovamo tražiti posao.”

Nedostatak motivacije potencijalnih kandidata za posao i zlatar Wolfgang Klemt vidi kao glavnu prepreku na današnjem tržištu rada. On tvrdi i da problem postoji već duže vrijeme, iako je sada doživio kulminaciju.

“Manjak radne snage osjetio se još prije 10 godina”, kaže on.

“Kao što možete pretpostaviti, u zlatarni su nam potrebni ljudi s adekvatnim obrazovanjem i ljudi koji su sposobni na kompetentan način komunicirati s kupcima. Osim toga, radno vrijeme je do 8 naveče, što je problem za mnoge ženske kandidate“, dodaje Klemt.

On smatra da su zahtjevi radnika prema poslodavcima u trenutnom ekonomskom ozračju postali sve veći. “Postoji dovoljno slobodnih radnih mjesta i ljudi mogu birati ono što im najbolje odgovara. Čak i ako nemaju posao, neće ostati gladni zahvaljujući svim pogodnostima za nezaposlene (u Njemačkoj, op.red.).”

Klemtove riječi potvrđuje i hotelijerka Nicole Erkner-Schössow. I ona traži odgovarajuće osoblje za svoj tim, ali do sada bez većeg uspjeha.

Kaže da se spremnost ljudi da vrijedno rade znatno smanjila poslednjih godina, a posebno kod mladih ljudi.

“Pronaći mlade ljude koji bi radili disciplinovano je priličan izazov“, priča ona. “Zato već dugo fokusiramo potragu za osobljem na starije od 40 godina.”

Preduzetnici u Petershagen/Eggersdorfu su, naravno, registrovali plan njemačke vlade za izmjenu Zakona o useljavanju kako bi se strancima olakšalo da se zaposle u najjačem motoru evropske ekonomije, s ciljem rješenja problema manjka od 1,6 miliona kvalifikovanih radnika.

“Polažem nadu u novi Zakon o useljavanju”, kaže vlasnik Frizerskog salona Barth. “Rado bismo zaposlili više stranaca, ali trenutno nam zavod za zapošljavanje ne šalje nikoga.”

S ovim se, piše DW, slaže i hotelijerka Erkner-Schössov. “Ljudi se obučavaju za rad u hotelima i restoranima i u drugim zemljama, stoga ne bi trebalo biti problema s njihovim vještinama – ostalo se može naučiti usput, uključujući i jezik.“