Imate li vještine od kojih bi mogla da zavisi Vaša karijera?

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o budućnosti tržišta rada, tri najpotrebnije vještine za zaposlene u 2020. godini su rješavanje kompleksnih problema, kritičko razmišljanje i kreativnost.

Isti izvještaj predviđa da će do 2020. mašine preuzeti pet miliona poslova koje su do sada obavljali ljudi, a na promjene nijesu imuni čak ni poslovi koji su se smatrali „bezbjednim“ u tom pogledu – kao što su finansije, bankarstvo i pravo, piše portal Poslovni svijet.

Takođe, predviđa se da će dvije trećine djece koja će ove godine upisati osnovnu školu raditi na radnim mjestima koja još ne postoje. To znači da će za 65 odsto đaka zanimanja koja odaberu biti izlišna i to prije nego što steknu diplome.

To nije nikakvo čudo, ako imamo u vidu da većina danas najtraženijih zanimanja uopšte nije ni postojala prije pet ili deset godina, a taj trend se nastavlja. Dakle, sve što danas učimo, postaje izlišno u najboljem slučaju za pet godina i ukoliko nemamo sposobnost kontinuiranog prilagođavanja, prilike munjevito prolaze pored nas.

Nalazimo se na pragu takozvane četvrte industrijske revolucije, pa iako još nemamo leteće automobile, brzina promjena svijeta u kom živimo uveliko je prevazišla predviđanja reditelja naučno-fantastičnih filmova i serija iz osamdesetih.

Šta u takvim okolnostima možemo da učinimo kako bismo se pripremili za uslove rada budućnosti? Koje vještine su nam potrebne, kako bismo imali zagarantovano radno mjesto u ovom automatizovanom i dinamičnom svijetu?

Sva predviđanja budućnosti tržišta rada, obrazovanja i poslovanja svode se na to da će čovjeku budućnosti biti potrebne vještine koje nemaju toliko veze sa specijalizovanim znanjima, nego sa našom unutrašnjom sposobnosti prilagođavanja i kontinuiranog učenja.

Ovo su neke od njih:

Kritičko razmišljanje i rješavanje problema

Tokom dugogodišnjeg školovanja većina đaka više uči o tome kako da odgovara na pitanja, nego o tome kako da ih postavlja. Međutim, upravo postavljanje pitanja je od ključne važnosti za kritičko razmišljanje. Prije nego što riješite problem, morate biti spremni da kritički analizirate i preispitate šta je ono što ga izaziva i upravo zbog toga su kritičko razmišljanje i rješavanje problema vještine koje se stavljaju rame uz rame. Već danas se u mnogim industrijama od zaposlenih očekuje, ne da imaju sva rješenja i odgovore, nego sposobnost da ih traže. Naravno, ne postoji fakultet na kojem možete upisati studije rješavanja problema, a upitno je da li će u dogledno vrijeme doći do reforme školstva tako da se već u ranom uzrastu kod djece razvija kreativnost i kritičko razmišljanje, budući da postojeći sistem radi upravo suprotno, što znači da je potrebno na ovim vještinama raditi iz drugačijeg ugla.

Agilnost i prilagodljivost

Živimo u svijetu koji posljednjih godina stručnjaci u oblasti društvenih nauka opisuju kroz akronim VUCA, od pojmova nestalan (volatile, eng.), neizvjestan(uncertain), složen (complex) i višeznačan (ambiguous). S druge strane, u okviru tradicionalnog obrazovanja sticali smo način razmišljanja koji je primjenjiv na rutinu i fiksirane procedure. Jednostavno rečeno, jednom smo naučili kako da radimo nešto i dobili zadatak da to ponavljamo iznova i iznova. Učenje se poistovjećivalo sa sticanjem navike ili rutine, ali u postindustrijskoj eri, to nije dovoljno. Treba da učimo iznova i iznova i napuštamo obrasce koji više nisu primjenljivi.

Efikasna pisana i govorna komunikacija

Studija koju je sprovela koalicija lidera iz oblasti biznisa, obrazovanja i politike Partnership for 21st Century Skills pokazala je da 89% njihovih ispitanika smatra da tokom srednjoškolskog obrazovanja nije stekla dovoljno znanja o komunikaciji. Naravno, komunikacija ne podrazumijeva samo poznavanje jezika i gramatike – u velikoj mjeri, komunikacija je produžetak jasnog načina razmišljanja.

Da li možete da uvjerljivo izložite svoje argumente? Da li ste sposobni da u drugima probudite motivaciju? Da li možete da jasno i koncizno izrazite svoju misao? Predstavite sebe ili neki proizvod? Ako je Vaš odgovor na barem jedno od ovih pitanja „Ne“, onda morate da poradite na svojoj vještini komunikacije.

Radoznalost i mašta

Radoznalost je moćni pokretač sticanja novih saznanja i inovacije. Ona se budi kada svijetu pristupamo kao dijete, sa divljenjem i željom da saznamo što je moguće više o njemu. Bez radoznalosti i mašte ne bismo imali gotovo nijednu tekovinu savremenog načina života, pa i ne čudi što je slavni Albert Einstein rekao da je mašta važnija od znanja.

Preduzimljivost i razmišljanje izvan okvira u školama bi trebalo da ima podjednak značaj kao fizika i matematika, ali to nažalost nije slučaj.

Ako u okviru formalnog obrazovanja niste stekli vještine kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, kao što je slučaj sa većinom svršenih srednjoškolaca i diplomaca, a ni na poslu nemate bogzna kakav podsticaj da radite na sebi i svom znanju, kako onda možete da steknete sve ove vještine?

Potrebno je samo da otključate svoje davno uspavane potencijale i prilagodite svoje mozgove kontinuiranom dotoku novih informacija, umjesto da se zadržimo na postojećim obrascima razmišljanja i funkcionisanja. To je moguće bez obzira na to koliko godina imate, koji je Vaš stepen stručne spreme i kojim poslom se bavite i u tome Vam od velike pomoći može biti NLP – neuro-lingvističko programiranje ili tzv. nauka ličnog prosperiteta.