Fenomen influenseri: Heroji zajednice ili marketinške prostitutke

Društvene mreže razvile su se do te mjere da su postale ozbiljan i unosan posao pa tako danas ‘influenseri’ na njima razvijaju svoja poslovna carstva, postaju selebritiji i svjetske poznate ličnosti, a stručnjaci predviđaju da će se taj fenomen nastaviti i u budućnosti jer ljudi vjeruju drugim online korisnicima, osjećaju bliskost.

Riječ influenser u engleskom jeziku označava generalno osobu ili grupu osoba koja ima kakav uticaj. U poslovnom jeziku nazivom influenser u engleskom jeziku označava se osoba ili grupa osoba koji mogu uticati na poslovne odluke zbog svog ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje ima veću težinu nego mišljenje ili djelovanje njihovih kolega ili poredivih grupa.

No, za razliku od slavnih lica, influenseri su često osobe poput svih nas. Nijesu slavne zbog uloga u filmovima, sportskim uspjesima ili slično, već kreiraju određeni sadržaj s kojim se poistovjećujemo.

Za razliku od poznatih zvijezda, “influeseeri” na društvenim platformama čine se puno bližima, dostupnijima, u bliskijem odnosu s korisnicima.

Mogu se “lajkovati”, njihove fotografije se mogu komentarisati a često se od njih dobije i odgovor.

Bebić: Vjerujemo više drugim online korisnicima nego vladama i medijima

Domagoj Bebić, docent i upravnik smjera Novi mediji na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, ističe da su influenseri oduvijek važna instanca u širenju poruke/prodaji proizvoda/informisanju, a do digitalnog okruženja trebali su zaslužiti svoj status i prestiž obrazovanjem, djelovanjem, radom u zajednici…

“No, današnje digitalno okruženje dalo nam je mogućnost da svi imamo priliku biti influenseri – imamo priliku biti uticajni u svojoj mreži”, kaže Bebić.

Digitalno okruženje promijenilo je uloge i autoritete u društvu, što pokazuju i istraživanja prema kojima puno više vjerujemo drugim online korisnicima nego vladama i medijima.

Pretpostavke su, stoga, da će se fenomen influensera nastaviti i u budućnosti upravo zbog toga jer korisnici vjeruju drugim online korisnicima, jer osjećaju bliskost na društvenim medijima (ipak su od nas udaljeni jednim klikom) i na taj način imaju povjerenja u te poruke, ističe Bebić.

Danas influenserom zovemo svakog pojedinca ili korisnika koji je eksponiran u digitalnom okruženju – putem zajednice na društvenim medijima i blogovima – i zbog toga što okupljaju veliki broj korisnika na svojim platformama, doseg koji njihova poruka može ostvariti (a i popularnost) postaje jako privlačna marketingašima. Danas osobe koje imaju veliku zajednicu na društvenim medijima dobijaju marketinške ugovore i postaju brend ambasadori.

Forbes: 84 odsto oglašivača planira barem jednu kampanju s influenserima

Kompanije znaju da se radi o osobama koje imaju uticaj na određenu ciljnu grupu i da uživaju njeno povjerenje i to koriste kako bi usmjerili potrošačke navike.

Ne moraju se posebno truditi da dođu do potrošača i ciljne grupe, već angažuju ‘influensera’ s kojim dobiju njegove followere ili sljedbenike.

Forbes tako piše da je jedna anketa pokazala da čak 84 odsto oglašivača planira barem jednu marketinšku kampanju s influenserima tijekom sljedećih 12 mjeseci.

Prema istraživanjima čiji su rezultati objavljeni na platformi za influensere Grin Influencer Marketing Software, 94 odsto marketinških stručnjaka koji koriste influensere za marketing smatraju ih efikasnim.

Čak 30 odsto potrošača sklonije je kupiti neki proizvod na osnovu preporuke influensera koji nije celebrity, dok je samo tri posto potrošača navelo da je kupilo proizvod na osnovu preporuke influensera selebritija, navodi Grin.

Prostitutke, hodajuće reklame, influenserska mafija – moralne, pravne i novčane nedoumice

Neki stručnjaci pak smatraju da se influencseri prostituišu jer za mišljenje koje zastupaju u svojim blogovima, postovima i videima dobijaju novac, navode brendove koje koriste ili oblače, no rijetko se radi o proizvodima koje su sami kupili.

Nerijetko njihove objave nijesu označene kao reklama, iako bi to prema zakonskim propisima trebalo da budu. A kako bi se prikrila činjenica da se radi o reklami, pojedini influenseri se služe lažnim tvrdnjama poput toga da im je taj ‘sveti gral’ od proizvoda preporučila prijateljica.

Brendovi koriste sivo tržište i izbjegavaju plaćanje oglašivačkog poreza. Svoje proizvode “poklanjaju” influenserima, pa ih potom šalju na putovanja, a ovi ih vješto reklamiraju bez očite reklame.

Neki ekonomski analitičari idu toliko daleko da smatraju kako se na zaradi oko Instagrama i YouTubea zapravo pere nevjerovatna količina novca, pa koriste izraz “influenserska mafija”.

“Na influensere možemo gledati kako hoćemo i to je svačiji lični stav, ali, istina je da je ovakav vid promocije postao istaknut u današnjem poslovanju”, ističe Bebić koji, budući da se tu radi o velikim iznosima i ugovorima te velikom broju korisnika kojima je dostupna ta poruka, smatra da takva vrsta sponzorisanog sadržaja treba biti jasno istaknuta i naglašena.

“Istraživanja pokazuju da vjerujemo porukama koje objavljuju korisnici na internetu – upravo zato je važno da se vidi razdjelnica između autorskog i sponzorisaanog sadržaja. U okruženju gdje transparentnost postaje potreba i zaštita, smatram da regulacija ovog područja takođe treba da bude aktivnija i ažurnija. Cilj ne treba biti samo novac, već upravo zaštita potrošača”, poručuje on.

Većina hrvatskih influensera ističe da se od toga može živjeti

Bebić ističe da je istraživanje dubinskih intervjua s odabranim hrvatskim influenserima do sada pokazalo, kako je većina ispitanika istaknula, da se od toga može živjeti (oni su influenceri na YouTube-u).

Svjedoci smo, dodaje, i primjera i od hrvatskih influensera, ali posebno svjetskih, da se u ovoj vrsti poslovanja može jako dobro zaraditi. Tako u medijima možemo čitati o tome da određene objave istaknutih influensera dosežu i milionske iznose.

“Mislim da je posao influensera postao jednak bilo kojem poslovanju – koliko ugovora i angažmana dogovorite, toliko vam se zapravo isplati. Tako imamo pojedince kojima je to stvarni posao i koji su doslovno stvorili carstvo iz komunikacije na novim medijima”, kaže Bebić.

Navodi pritom primjer influencerice Chiare Ferragni koja je cijelo carstvo stvorila, te čak i svoju marku i butike po svijetu iz fashion bloga – što je, ocjenjuje, impresivno ne samo u tom modnom, već i u komunikacionom i marketinškom smislu.

HINA/SEEbiz

Koliko zarađuju crnogorski influenseri: Od 50 do 200 eura po objavi, uglavnom “na crno”