Miodrag Kostić: Firmu Stiva Džobsa je napravila i njegova porodica, jer oni trpe dok se firma stvara

“Komplikovano je govoriti o porodičnom biznisu na ovim prostorima. Prvi problem je kontinuitet poslovanja, a drugi prosperitet firmi, jer svega 20 odsto malih i srednjih preduzeća prenese posao na sledeću generaciju”, rekao je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, na potpisivanju memoranduma sa Family Business Network udruženjem u Beogradu.

Od srijede će ta neprofitna organizacija poslovati i u Srbiji, a do sada već postoji u 65 zemalja i obuhvata gotovo 4.000 porodičnih firmi sa 16.000 članova.

“Vrlo smo aktivni, organizujemo i po tri događaja dnevno. Ono što je cilj organizije je povezivanje i potsticanje porodičnih preduzeća, a ono što je važno istaći jeste da ona obuhvata kako velika tako i mala i srednja preduzeća i ne pravi razliku među njima” navodi Aleksis Duroja, generalni direktor FBN-a (Femili biznis netvorka), piše Blic Biznis.

Nakon uvodnog obraćanja i potpisivanja memoranduma, nastavila se diskusija o izazovima u porodičnom poslovanju, kao i na koji način mogu da se prevaziđu. O tim i drugim temama progovorili su Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, Blaž Borodnjak, predsjednik Upravnog odbora NLB banke, Miodrag Kostić, direktor kompanije MK group, kao i Davor Jakulin, predsednik udruženja FBN Adria.

Šta se ovim projektom dobija u praksi?

“Ovo je platforma koja nudi razmjenu ideja, da preduzetnici pomažu jedni drugima, a u perspektivi da grade poslovne odnose”, objasnio je Jakulin i dodao da ih ovakav program na određeni način uvodi u globalnu ekonomiju.

Šta je najvažnije za porodično poslovanje?

“Najvažnije je da nikada ne odustanete. To je ono što čini jednu firmu uspješnom. Teško je napraviti firmu u ovom području. Ja sam firmu osnovao prije 35 godina, u komunističko vrijeme, možete zamisliti kakve su prilike tada bile, a kakve su sada. Nizali su se uspjesi i neuspjesi jedno za drugim, ali ja sam iz neuspjeha samo učio”, naveo je Kostić i dodao da je svaka uspješna firma zapravo porodična firma.

Za primjer je uzeo Stiva Džobsa.

“Njegovu firmu je napravila njegova porodica isto koliko i on, jer svaka porodica trpi dok se firma stvara. Svako u porodici učestvuje i prolazi kroz ono što prolazi i onaj ko otvara posao”,  zaključuje Kostić.

Koliko je bankarskom sektoru važno da posluje sa porodičnom kompanijom?

“Bitno nam je sa kim ćemo bankariti. Povjerenje prema porodičnim firmama dolazi od toga što one brinu o društvu i ulažu u njega, ostavljaju svoje srce i glavu u svojoj zemlji”, ocjenjuje Blaž Borodnjak.

Šta treba da se radi na unaprjeđivanju porodičnih firmi?

“Porodičnom biznisu treba još više da pružimo i firma svaka treba da prođe kroz sve faze i procedure. Nekada, kada otac osnuje firmu koja dobro posluje i prenese je na sina, on radi u sličnom ambijetu kao otac. Danas, sin kada naslijedi oca, on je u potpuno drugom okruženju i mora da bude svjestan promjena i da bude što fleksibilniji”, objašnjava Čadež.

Sa njim se složio i Miodrag Kostić koji je dodao da je naročito važna edukacija mladih.

“Četiri puta godišnje držim predavanja studentima. Mladi su nepreduzetni, plaše se. To ne čudi kada imamo u vidu da studenti uče iz knjiga od prije dvadeset godina, a treba ih obučavati da uče iz knjiga koje se tek pišu, da koriste internet i sva znanja”, navodi Kostić.

Svi učesnici okruglog stola su se složili da je za uspjeh porodičnih preduzeća važno udruživanje na regionalnom nivou i da se tako krene prema svjetskom tržištu.

“Dobar sam primjer jer sam počeo u zatvorenom krugu. Ako želiš brzo da uspiješ, zatvori se u Srbiji, ako želiš daleko udruži se sa regijom. Logičnije mi je da ulažem u regiju, nego u svijet”, zaključuje Kostić.

Ono što je poruka svih učesnika za kraj i savjet svim preduzetnicima jeste da uspješni preuzetnici treba da uče one koji su na početku, da je to njihova dužnost i obaveza kako bi sjutra nečiji sin prenio posao na svog sina.