Srčani udar najveći je ubica na svijetu. Ovim savjetima ga možete izbjeći

Ako postoji dan u kojem bi trebalo da preokrenemo naše navike kako bismo duže živjeli, onda je to svakako 29. septembar, Svjetski dan srca.

Dan je nastao s ciljem da podstakne ljude na pozitivne životne promjene, a mi dajemo vlastiti mali prilog tome. Naravno da treba da vježbamo svaki dan, pravilno se hranimo, prekinemo konzumaciju duvanskih proizvoda i alkohola, klonimo se stresnih situacija… svi to znamo.

Teško je samo tako preokrenuti navike i rutine koje imamo – bolno smo toga svjesni početkom svake nove godine. Ali postoje jednostavni i minimalni pomaci koji vode velikim promjenama, ne zahtijevaju previše napora te mogu biti prvi korak ka zdravom i jakom srcu. A prvi korak počinje – korakom.

Ustani i prošetaj

Odmah nakon što pročitaš ovaj tekst ustani i prošetaj deset minuta. Cijelo tijelo će ti biti zahvalno, a blagotvorno djelovanje osjetićeš istog trena. Sada to ponovi svaki dan tri puta. Pola sata tjelesne aktivnosti dnevno uveliko smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Nije idealno, ali je početak. Preporuka ljekara je da svake sedmice vježbamo barem 150 minuta kako bismo održali optimalno zdravlje srca. Ono je isto mišić – i to jedini u našem tijelu koji radi cijelo vrijeme. Kao i kod svakog mišića, ako ne vježbamo, oslabiće i vremenom… prestati sa radom.

Doručkuj

Treba jesti raznovrsno i umjereno, naravno. Izbaciti iz prehrane zasićene masti i ubaciti zdravije opcije, poput maslinovog ili ulja repe. To znači i manje mesa kojeg bi generalno trebalo manje jesti, a više voća i povrća. Time smanjujemo rizik od razvoja karcinoma, srčanog i moždanog udara te tumora, a pritom izgledamo bolje jer mršavimo.

Ako tome dodamo cijele žitarice, zbog kojih nam se smanjuju krvni pritisak i holesterol, te maksimalno smanjimo unos soli i bjelog šećera, srce će nam iz zahvalnosti raditi duže i bolje. Iako to već svi znamo, tek kampanjski pristupamo pripremi zdravijih obroka (svaka čast izuzecima).

Ono što nas doslovno može spasiti, a ne podrazumijeva velike promjene, navika je – doručka. Preskakanje doručka povezuje se s nemarnim životnim stilom i nezdravim navikama, poput pretjerane konzumacije alkohola i duvanskih proizvoda, a i nestabilnim prehrambenim navikama koje dovode do gojaznosti.

Šesnaest godina duga studija provedena na Harvardu na 27 .000 srednjovječnih i starijih muškaraca pokazala je da oni koji preskaču doručak imaju 27 odsto veću vjerovatnoću da doživje srčani udar. Takođe, šanse za aterosklerozom (zadebljanjem arterija) udvostručuju se kod ljudi koji preskaču doručak.

Dodaj prehrani

Dodaci prehrani sve su važniji način dugoročnog održavanja zdravlja. Razvojem medicine i tehnologije razvija se i kvalitet dodataka prehrani, a zaštita potrošača i striktna regulacija Evropske unije garantuju efikasnost onih dodataka koji se nalaze na evropskom tržištu.

Jedan od efikasnijih načina održavanja zdravlja srca je konzumacija omega-3 masnih kiselina koje su najefikasniji kada se uzimaju kao koncentrati, odnosno dodaci prehrani.

Do sada se pokazalo kako su omega-3 kiseline (EPA i DHA) dobijene iz ulja krila, crvenog račića koji živi u morima oko Antarktika, bogatog fosfolipidima i kolinom. Zbog prisutnosti fosfolipida, omega-3 masne kiseline iz ulja krila imaju značajno bolju apsorpciju i viši nivo ugradnje u ciljana tkiva od metilnih i etilnih estera ili triglicerida omega-3 masnih kiselina kakve obično nalazimo u ribljem ulju.

Ulje krila na domaćem tržištu najčešće je obogaćeno vitaminom E i selenom, koji štite stanice od oksidacijskog stresa, dodatno štiteći srce od štetnog učinka slobodnih radikala.

Uzimanje takvih dodataka prehrani prvi je i najjednostavniji korak koji možete napraviti za bolje zdravlje svog srca.

Naspavaj se

Ako već imate povišeni krvni pritosak, visok indeks tjelesne mase, povećan holesterol, šećer i/ili trigliceride, razlika od dva sata spavanja više ili manje dnevno može značiti i razliku između života i smrti.

Generalno, svi treba da spavamo najmanje sedam sati dnevno kako bismo održali psihofizičko zdravlje, ali oni koji imaju ove zdravstvene tegobe imaju dvostruko veću šansu umrijeti od srčanog udara ako učestalo spavaju šest ili manje sati u odnosu na zdrave pojedince. No, i ti zdravi pojedinci trebalo bi da se trude da spavaju barem sedam sati ako žele takvima ostati, koliko god vaš 90-godišnji đed tvrdio da cijeli život spava tek četiri sata.

Nemoj raditi ništa

Da, ništa. Nemojte se kretati, tipkati, gledati u pametni telefon, razgovarati s ljudima, planirati dan, piti kafu… jednostavno ništa. Uzmite svakog dana malo vremena za to. Desetak minuta sjedenja i osvješćivanja vlastitog disanja je dovoljno. Zapravo, preporučujemo meditaciju, ali uz nju mnogi ljudi vežu istočnjačke filozofije, kojima nijesu skloni i neugodno im je prakticirati to, ali zato svi volimo malo ne raditi ništa i duboko udahnuti.

Dokazani blagotvorni učinci ‘dubokog disanja’ su smanjenje stresa, bolji san, niži krvni pritisak, sprečavanje anksioznosti, olakšavanje boli i pomoć u borbi protiv zavisnosti, a sve nabrojano doprinosi većoj mogućnosti srčanog udara.

Zato su chill, spavanje, kvalitetan odmor, šetnja i kvalitetna ishrana najbolja početna stanica na putu do dugog i zdravog života.

(Izvor: Tportal.hr. Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u saradnji s Almageom i u skladu s najvišim profesionalnim standardima.)