San dug deset godina: Hoće li Crna Gora biti država naftaša

U crnogorskom podmorju u toku su istraživanja nafte i gasa, ali dok ekološka udruženja i aktivisti protestuju zbog devastacije Jadrana, vlada se ne uzbuđuje, ocjenjuje ruski Sputnik.

“Dolazak na ovaj brod nije trajao 60 minuta, koliko nam je trebalo da se dovezemo iz luke Bar, već punih deset godina”, saopštio je premijer Crne Gore Duško Marković tokom posjete norveškom brodu “Polar empress“ koji je u crnogorske vode uplovio 14. novembra kako bi za potrebe koncesionara italijansko-ruskog konzorcijuma “ENI—Novatek“ obavio 3D seizmološka istraživanja nafte i gasa.

Norveški brod će istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju vršiti u blokovima 4, 5, 9 i 10, i ono će, ako sve bude po planu, trajati 34 radna dana, a koliko ozbiljno vlast u Podgorici računa na ovaj resurs govori i poruka premijera Markovića poslata direktno sa “Polarne carice“ — kako se nada da je istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju “početak nove industrijske proizvodnje u Crnoj Gori“.

“Crna Gora nije ušla u ovu priču ishitreno ponesena prognozama i projekcijama o dobiti. Ne. Mi smo istraživanju nafte i gasa pristupili sistematično i temeljno“, kazao je Marković.

To je potvrdila i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, koja je otkrila da će na istraživačkom brodu tokom narednih četrdesetak dana boraviti i predstavnici državne uprave, sve u cilju kako bi Crna Gora na pravi način odgovorila na, kako je rekla, ono što je očekuje kroz dalje aktivnosti u oblasti industrije nafte i gasa.

U tom cilju, norveški brod “Polar empress“, zadužen za potrebe prikupljanja podataka, trenutno prate i tri broda za podršku — “Ocean mermaid“, “Seven Waves“ i crnogorski brod “Trio mare“, a krajnji cilj je da se 3D ispitivanjem snimi dno crnogorskog podmorja kako bi se dobile mape na osnovu kojih će biti locirane prve dvije bušotine.

Ipak, iako crnogorska vlada uvjerava da će javnost biti redovno informisana o statusu istraživanja i aktivnostima koje se vrše u blokovima 4, 5, 9 i 10, (na potezu između Bara i Ulcinja), sve su glasniji apeli brojnih ekoloških udruženja, aktivista i pojedinaca koji se zalažu da se odlučno kaže — “Stop bušenju Jadrana“.

Oni upozoravaju na činjenicu da “nigdje na Zemlji ne postoji primjer uspješnog opstanka turizma koji se zasniva na čistoj i očuvanoj životnoj sredini sa naftnim platformama“, te da bi “istraživanje i eksploatacija nafte u Ulcinju, Baru i šire značila kompletno degradiranje ekosistema vrsta“.

Tako je istraživanja nafte i gasa osudio i poznati crnogorski arheolog, mr Mladen Zagarčanin, koji je ocijenio da će naftne bušotine biti tačka na naš kraj.

“Kada se krene s tim korporativnim užasom, zaboravimo na obalu“, dodao je on.