Da li će se Crna Gora vratiti na dva mobilna operatora i šta bi to značilo za korisnike?
Ukrupnjavanje tržišta telekomunikacija u Evropi uveliko je u toku, a posljednju veliku akvizuciju, češkog PPF-a sa Telenorom na četiri tržišta regiona, mogli bi da “kopiraju” i neke velike telekom kompanije poput britanskog Vodafona ili austrijskog Telekoma, potvrdilo je portalu Investitor.me više sagovornika upućenih u trendove na tom tržištu.
Da je to moguće i u Crnoj Gori, pisali smo nedavno, a valja istaći i činjenicu da na telekomunikacionom tržištu, osim tradicionalnih operatora, posluju i kablovski provajderi, sa značajnim tržišnim udjelom.
Na tržištu posluju tri mobilna operatora, Telenor, M:tel i Crnogorski Telekom, sva tri u stranom vlasništvu. Istoriju mobilne telefonije u Crnoj Gori započeo je Telenor (tadašnji Promonte) 1996. godine a četiri godine kasnije tada državni Telekom Crne Gore osniva mobilnu mrežu Monet. Godine 2007. na tržište ulazi Telekom Srbije sa M:telom.
Šta će donijeti naredne godine, vidjećemo ali je vrlo moguće da će neka od kompanija promijeniti vlasnika ili se spojiti sa nekom od postojećih mobilnih ili kablovskih operatora, kažu sagovornici Investitora.
U upravi Hrvatskog Telekoma, inače nominalnom vlasniku Crnogorskog Telekoma, očekuju da će talas konsolidacije tog tržišta u Evropi biti nastavljen, pa samim tim ne bi trebalo da budemo iznenađeni ako “zakači” i naš region.
Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković u intervjuu za Jutarnji list kaže da je malo kompanija koje mogu priuštiti konstantna ulaganja kako bi održali profitabilnost.
“Zbog činjenice da je glad za većom propusnošću i konzumiranjem što veće količine podataka na što brži način jako velika, operateri moraju stalno investirati i pružiti potrošačima zahtijevanu uslugu. Problem je to što na svim ostalim kontinentima, uključujući i SAD, takvo povećanje investicija i kvaliteta usluga donosi povećanje cijene, ali se to povećanje cijena ne događa u Evropi. To je direktna posljedica izuzetne fragmentiranosti tržišta u smislu konkurencije, jer u SAD na tržištu od 300 miliona ljudi tržištem dominiraju četiri operatera, a u Evropi s 400 miliona stanovnika postoji 200 jakih telekom igrača. Uz to, u Evropi je visoka regulisanost tržišta, od cijena roaminga do internacionalnih poziva, što će uslijediti iduće godine. Dakle, kontinuirano se vrši pritisak regulatora da se smanje cijene u telekom-industriji. Zbog ta dva razloga vrijednost tržišta u Evropi stagnira”, pojasnio je Tomašković.
Taj je proces bio predivdljiv, dodao je, jer je telekomunikacijsko tržište kapitalno intenzivno i potrebna su velika ulaganja.
“Teško je imati finansijsku snagu za veće investicije ako nemate dovoljno korisnika da biste imali kritičnu masu koja vam omogućava optimalno poslovanje. Ekonomija razmjera itekako je bitna u ovoj industriji i zbog toga se konsolidacija mogla očekivati. Mi smo preuzeli Optima Telekom, on H1, a objavili smo i da kupujemo EvoTV. Ova posljednja akvizicija izuzetno je važna jer nam omogućava da svoje TV usluge plasiramo na veći segment tržišta. Čekamo još regulatorna odobrenja, ali veseli me što godinu zaključujemo ovako uspješnim projektom. Mislim da će se dugoročno konsolidacija zaustaviti na dva igrača jer je hrvatsko tržište od četiri miliona građana premalo za više kompanija”, rekao je on, a na pitanje koliko je to dobro za korisnike poručio je da je možda manje izbora između operatera, ali ne nužno i manje izbora u uslugama.
“Pritom mislim na broj, opseg i kvalitetu usluga. I ne znači da će nužno i cijene biti veće. Tu imate zanimljivu situaciju. Budući da manji operateri nemaju finansijsku snagu i ne mogu investirati dovoljno u kvalitet svojih usluga, oni se na tržištu bore nižim cijenama i utiču na niži nivo cijena telekomunikacionih usluga u zemlji. To, međutim, ne mogu raditi dugoročno jer s nižim cijenama i oni imaju manje prihode, koji nijesu dovoljni za investicije, a ni za povrat dioničarima. Ispostavilo se da je takva konkurentska borba bila destruktivna najprije za njih jer nisu mogli biti dovoljno profitabilni, ali je uništavalo i tržište zbog relativno manjih cijena nego što je u tom trenutku bilo realno. I onda se dogodilo to da je polako došlo do konsolidacije. Od te konsolidacije će ponajprije koristi imati potrošači jer će veće investicije rezultirati boljim kvalitetom usluga, a mislim da neće dovesti do nekog nerazumnog rasta cijena. Jer, i taj manji broj igrača omogućavaće intenzivnu konkurenciju. I mislim da taj talas konsolidacije neće zahvatiti ne samo Hrvatsku, kao što se već događa, nego i cijelu Evropu’, objasnio je Davor Tomašković dodajući da će HT i ubudućnosti preuzeti kompaniju koja se učini dobrom prilikom, i u Hrvatskoj i u Evropi.
Budućnost usluga
Na pitanje kako gleda na trendove u telekom-industriji, Tomašković je rekao kako su neki jako vidljivi, a neke tek treba vidjeti.
“Ono što je jasno jeste da fiksna glasovna telefonija polako odumire, ali što se tiče drugih fiksnih usluga kao što je pristup takozvanom širokopojasnom internetu ili pay TV usluga, tu se već vidi pomak i prostor za daljnji rast. Na primjer, u Evropi je penetracija pay TV usluga na nivou od oko 70 odsto, a kod nas oko 50 odsto, i tu će sigurno doći do rasta. Jednako je tako i s mobilnom uslugom, ona raste, a posebno raste s uslugama tzv. interneta stvari, u kojem će svaki kućni uređaj imati svoju SIM karticu i bit će umreženi i sinhronizirani međusobno’, rekao je Tomašković i dodao kako se trend koji tek dolazi ogleda u podijeli tržišta između onih kompanija koje pružaju infrastrukturnu uslugu, kao što je HT, i onih koje pružaju usluge sadržaja, kao što su You Tube ili Netflix.
Cijeli intervju pročitajte na Tportalu
