Svjetska banka: Za dalji ekonomski rast u Crnoj Gori potrebno više produktivnosti

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini trebalo da poraste 2,9 odsto, podstaknuta kapitalnim investicijama, turizmom i ličnom potrošnjom, saopštio je šef kancelarije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Emanuel Salinas.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da treba imati na umu da građevinarstvo i potrošnja nijesu održivi izvori rasta i da oni ne dovode do otvaranja većeg broja i boljih radnih mjesta kojima ljudi teže.

„Gledajući u budućnost, kako se investicije usporavaju, izazov će biti prelazak u pravcu rasta zasnovanog na investicijama privatnog sektora i povećanoj produktivnosti, što je zaista jedini način za ostvarivanje održivog rasta od kojeg koristi ostvaraju svi i koji stvara prilike, naročito za mlade“, smatra Salinas.

On je rekao da je SB projekcije rasta crnogorske ekonomije za prošlu godinu ažurirala na 3,8 odsto.

„To je zasnovano na povećanju javnih i privatnih investicija i izuzetno dobroj turističkoj sezoni“, dodao je Salinas.

Prema njegovim riječima, velika ulaganja u infrastrukturu, uglavnom izgradnja autoputa, kao i investicije u energetiku i turizam, su posljednjih godina glavni pokretači rasta u Crnoj Gori.

„Međutim, uz usporavanje investicija, usporiće se i rast, ukoliko ih ne zamijeni napredan i konkurentan privatni sektor“, poručio je Salinas.

On je saopštio da to zahtijeva brojne promjene – od povoljnog poslovnog ambijenta, do dobro povezane ekonomije i stanovništva sa obrazovanjem i vještinama koje su tražene na tržištu rada.

„To bi zemlji omogućilo da pojača izvoz i da postanje manje zavisna od uvoza. Dublje ekonomske integracije mogu olakšati pristup većoj bazi potrošača, dodatnim izvorima finansiranja i novim tehnologijama“, rekao je Salinas.

Komentarišući visok javni dug i zaduživanje Crne Gore, Salinas je rekao da je država u velikoj mjeri zavisi od spoljnjeg finansiranja i da između ove i 2021. godine dospijeva za naplatu značajan dio Vladinog duga.

„Stoga je u ovom stadijumu bitno uvjeriti finansijska tržišta, da bi se osiguralo produženje otplate postojećeg duga. Da bi to učinila, Vlada mora nastaviti sa planovima fiskalne konsolidacije, odnosno sa povećanjem prihoda i smanjenjem rashoda“, tvrdi Salinas.

To će, kako je ocijenio, pomoći da se ograniči rastući javni dug i da se osigura da Vlada ima sredstva za suočavanje sa spoljnim šokovima, u slučaju potrebe, ili za ulaganje u ono što je najznačajnije za razvoj zemlje.

„Istovremeno, od kritičnog je značaja da Crna Gora iskoristi svoj potencijal za održiv rast od kojeg će svi ostvariti koristi, kao i za otvaranje većeg broja i boljih radnih mjesta, naročito za mlade“, kazao je Salinas.

Prema njegovim riječima, ekonomija Crne Gore je u prethodnim godinama ostvarila rast, ali se on nije u potpunosti pretočio u stvaranje prilika kojima ljudi teže.

„Stoga je nezaposlenost ostala velika, a mnogi ljudi su neaktivni, odnosno nezaposleni, a ne traže posao. To predstavlja ogroman gubitak talenata i potencijala, što zemlja ne može priuštiti, a i povećava ugroženost onih koji nemaju posao“, naveo je Salinas.

On je podsjetio da je SB u decembru 2017. godine dala garanciju za 80 miliona EUR, što je pomoglo da se dobije finansiranje od 250 miliona EUR, uz četiri godine grejs perioda, rok dospijeća od 12 godina i godišnju kamatnu stopu koja iznosi šestomjesečni Euribor, plus marža od 2,95 odsto.

„Ovo nazivamo garancija zasnovana na politici (PBG), jer SB daje garanciju vezanu za set reformi politike koje imaju za cilj stabilizaciju javnih finansija u Crnoj Gori i pružanje podrške za jačanje finansijskog sektora. PBG iz 2017. godine je bila prva iz programa“, kazao je Salinas.

On je saopštio da se, kada Vlada sprovede dogovorene reforme, u ovoj godini očekuje izdavanje druge garancije.

„Dogovorene reforme imaju za cilj uglavnom smanjenje javne potrošnje i povećanje efektivnosti potrošenih sredstava. Cilj je i da osiguraju da finansijski sektor bude stabilan i sposoban da odgovori na potrebe ekonomije“, poručio je Salinas.

On je rekao da su SB i crnogorska Vlada dogovorili Okvir Partnerstva sa zemljom (CPF) za period od 2016. do naredne godine, koji u osnovi određuje oblasti u kojima će se sarađivati.

„Do sada smo u okviru CPF-a osigurali finansiranje u iznosu od oko 155 miliona USD“, precizirao je Salinas.