Prve teške posljedice nakon smrti Džobsa: Zašto je nestala magična privlačnost Jabuke?

Kad se predstava o nekoj kompaniji čvrsto veže uz jednu osobu, to najčešće nije dobro.

Mnogi su očekivali da će Apple posrnuti vrlo brzo nakon smrti Stiva Džobsa, koji je prije svega bio marketinški genije, a onda i genije inovacije. To se dogodilo i zapravo se dogodilo brzo. Ovo što gledamo danas zapravo su prve teške posljedice, toliko vidljive da ih je više nemoguće sakriti.

Apple je, naravno, i nakon strmoglavog pada ekstremno vrijedna kompanija, tek nešto ”jeftinija” od Alphabeta (vlasnik Googlea), ali dok se ne tako davno slavio kao prva kompanija u istoriji kojoj je vrijednost dionica preskočila hiljadu milijardi dolara, njegova današnja tržišta vrijednost jest 686,7 milijardi dolara, nešto niža od Alphabeta, ali daleko ispod vrijednosti Amazona i Microsofta.

Amazonov osnivač Džef Bezos nikada nije imao harizmu ni približnu Džobsovoj, a Bil Gejts odavno se lično odmakao od Microsofta i tako još za Džobsovog života umanjio za Microsoft potencijalno štetne posljedice njihova ličnog ”ratovanja”.

Malo ko je zato izjavu Tima Kuka, Džobsovog nasljednika na čelu Applea, kako je pad uzrokovan zastojem rasta na kineskom tržištu shvatio kao realno opravdanje trenutnog minusa i najave umanjenog rasta u 2019. Činjenica je da su Appleovi proizvodi danas postali preskupi i da se ritam njihove zamjene za nove modele usporio.

Ma koliko da i danas prednjače estetiziranim dizajnom i kvalitetom izrade, nijedan od Appleovih proizvoda izbačenih na tržište nakon Džobsovog odlaska nije se pokazao revolucionarnim poput svojedobno iPoda (ko se još sjeća samostalnog “nosača mp3 arhive”), iPhonea i iPada.

Istovremeno je konkurencija na tržištu oštrija nego ikad, a baterije novih, nevjerovatno skupih, iPhonea nikada nijesu živjele kraće. Istovremeno je konkurencija predstavila telefone s jačom, dogradivom memorijom, snažnijim kamerama i boljim, većim i življim ekranima po cijenama koje su redovito niže od cijena novih Appleovih modela.

Ironično, ali Apple je, uz pojačanu gramzljivost nove Uprave koja sada nove verzije uređaja (bez revolucionarnih promjena) izbacuje gotovo jednako brzo kao i konkurencija, što je nedvosmisleno štetilo prodajnim rezultatima, danas postao i žrtvom kvalitete vlastitih proizvoda. Već pomalo ostarjela Appleova publika više nije zavisna od trendova kao u mlađim danima, a nerado se odvaja od svojih pouzdanih uređaja, koji doduše danas rade malo sporije (kao i oni sami), ali još zadovoljavaju većinu njihovih potreba. Rijetko se kvare.

Potrošači su napokon postali mudri, piše Brajan Baret u novom broju magazina Wired, shvatili su da nema smisla mijenjati uređaj koji i dalje funkcionira besprijekorno. I u tome je kumovao sam Apple koji je s posljednjom verzijom mobilnog sistema (iOS 12) značajno poboljšao i rad starih uređaja (iPhone 6 plus s novim sistemom obavlja posao 40 odsto brže nego što ga je obavljao sa starim) i tako praktično postao sam sebi najjači konkurent na tržištu. Zavisnici od “Appleovog prestiža” danas ne moraju nužno biti vlasnici najnovijih uređaja.

Vintage modeli, osim što i dalje sasvim dobro funkcionišu, ukazuju na dugoročnu vjernost njihovih vlasnika prestižnom brendu.

“Razlog za Appleovog krizu ne nalazi se u Kini, to je moja mama kojoj je njen stari telefon dobar i ne kani ga mijenjati dok se ne razbije”, piše Kevin Roz u New York Timesu. Ni on, kao ni ostali, nije voljan da krivicu prebaci na nedostatak talenta nove Uprave. Riječ je o smjeni na tržištu koju bi vjerovatno teško zaustavio i Džobs, tvrdi većina analitičara IT tržišta. Možda imaju pravo, ali drugi proizvođači u međuvremenu su značajno obogatili vlastite palete proizvoda.

Tekst u potpunosti preuzet iz štampanog izdanja zagrebačkog nedjeljnika Globus, prenio Novac.hr